Zbog demencije provela je nekoliko godina u bolnici jer se nije mogla brinuti sama za sebe.
Proslavljena glumica Rada Đuričin umrla je u 91. godini života, ostavivši za sobom uglednu ličnost srpskog glumišta, koja je briljirala kako na sceni tako i na televiziji.
Glumica se nekoliko godina borila s demencijom uz kontinuirani nadzor liječnika i podvrgavanje odgovarajućem liječenju raznih drugih zdravstvenih problema.
Izvor blizak poznatoj glumici Informeru je rekao da je Radin prijem u bolnicu pripisan jednoj vrsti demencije, zbog čega je neophodan stalni nadzor. Supruga je donedavno o njoj brinula, no kako joj se stanje pogoršavalo, prevezena je u bolnicu gdje je medicinsko osoblje bilo pod stalnim nadzorom.
Rada Đuričin diplomirala je i književnost i glumačku akademiju. Studij na FDU završila je uz kolege poput Nikole Simića, Ružice Sokić i Velimira Bate Živojinovića. Nagrađena nagradom Zlatni puran za životno djelo, iza sebe ima bogatu karijeru s nastupima u raznim filmovima i televizijskim serijama, uključujući “Selo gori, a baba se češlja”, “Tajne vinove loze”, “The Miris kiše na Balkanu”, “Vojna akademija” i brojne druge.
Je li gubitak pamćenja početni pokazatelj demencije?
Gubitak pamćenja nije početni pokazatelj stanja, a ako ne napreduje tijekom razdoblja od najmanje šest mjeseci i ne ometa profesionalne i dnevne aktivnosti, vjerojatno nije rani znak demencije.
Ako gubitak pamćenja eskalira i uzrokuje probleme, neophodno je proći liječničku procjenu.
Demencija također može započeti s pojavom neobičnih promjena u ponašanju koje nisu u karakteru pojedinca i postaju očite onima oko njih.
Ponekad se poremećaji povezani s govorom, orijentacijom, motoričkom kontrolom, pažnjom, kognicijom i drugim funkcijama mozga mogu isprva manifestirati.
Procjena uključuje neurološku i psihijatrijsku procjenu, neneuropsihološke procjene, relevantne laboratorijske pretrage krvi, skeniranje mozga ili magnetsku rezonanciju, zajedno sa svim drugim potrebnim analizama.
Identificiranje tipa demencije ključno je zbog prilagođenih terapija koje je potrebno provoditi.
Koji čimbenici doprinose razvoju demencije?
Demencija je rezultat niza bolesti mozga, kao i stanja koja utječu na druge organe i tkiva – ukupno oko 150 – koja uzrokuju degeneraciju živčanih stanica (neurona). S obzirom na to da je te stanice gotovo nemoguće obnoviti, većina ovih bolesti dovodi do postupnog pada tijekom vremena u tri područja povezana s demencijom: spoznaja, ponašanje i svakodnevne životne aktivnosti.
Alzheimerova bolest i vaskularna demencija dva su najčešća tipa demencije.
