Kakvo značenje imaju snežne padavine na Arangelovdan? Naši preci su se strogo pridržavali verovanja da…
Postoji drevni vodič za predviđanje događaja, a praznik Bogojavljenja zauzima značajno mesto u srpskoj tradiciji. Ovaj dan se obeležava okupljanjem porodica oko svečane sveće, zajedno sa žitom i kolačima, dok poštuju sećanje na svoje pretke i izražavaju zahvalnost svecu koji im pruža zaštitu.
Svaki praznik prate jedinstvene tradicije i specifični običaji, a Aranđelovdan se među stanovništvom smatra posebno snažnim i osvežavajućim praznikom.
Srpska pravoslavna crkva 21. novembra obeležava Sabor Svetog Arhanđela Mihaila i drugih bestelesnih bića, praznik koji se obično naziva Arhanđelovdan. Ovaj događaj se smatra jednim od najvažnijih datuma u crkvenom kalendaru.
U ikonografiji je prikazan kao ratnik koji vitla mačem ili kopljem, što dovodi do verovanja da je on taj koji dolazi po ljudsku dušu u određeno vreme njenog odlaska.
Snežne padavine na Aranđelovdan
Aranđelovdan se slavi u jesen, a predanje kaže da svetac nadgleda izazove hladnih i teških jesenjih i zimskih dana. Kaže se da tokom ovog vremena Arhanđel Mihailo putuje svetom u liku prosjaka, kako bi opomenuo nevernike i pomogao onima kojima je pomoć potrebna.
Najfiniji slovenski kolač za Aranđelovdan tokom posta: Jednostavan recept pogodan za svaku domaćicu.
Stara izreka o predviđanju vremena kaže da će uslovi koji se primećuju na Dan Svetog Anđela karakterisati celu narednu zimu i kasno proleće. Ukoliko na Dan Svetog Anđela padne sneg, to je znak da je pred nama jaka zima.
U određenim krajevima Srbije, Sveti Arhanđeo Mihailo se poštuje kao zaštitnik stočara, jer se veruje da jedini on poseduje sposobnost da odvrati vukove od stoke.
BONUS ČLANAK:
Snaga uma MOŽE da izliječi BOLESNO TIJELO, čak i Od najtežih bolesti! EVO KAKO…
Kontrolni centar svakog živog organizma je um. Sposoban da donosi odluke, stiče nova znanja i doživljava emocije, um također posjeduje izvanrednu sposobnost da olakša iscjeljenje tijela. Zaista, može iskorijeniti sve znakove bolesti.
Najneugodniji scenario se dešava kada vas ljekar obavijesti o ozbiljnoj bolesti. Posljedično, vaši planovi se mijenjaju i vaš život počinje da se fokusira na liječenje i lijekove.
Ukoliko niste svjesni, što je vjerovatno, zaista je moguće olakšati vlastito iscjeljenje snagom vlastitih misli. Ovo nije puki mit; sada postoje dokazi koji podržavaju ovu tvrdnju.
Iscjeljenje putem uma može se percipirati i kao čudesan događaj i kao naučni proces. Svoje živote stavljamo na brigu više sile, žarko se nadajući ublažavanju naših tegoba. Ipak, postoji psihološko opravdanje za ovaj fenomen unutar područja nauke.
Izgleda da placebo efekat ima značajan uticaj na naše misli i ponašanje, adresirajući naše nedostatke. Ova tvrdnja je uznemirila medicinsku zajednicu, jer ljekarima teško pada da shvate da bi njihova profesija i lijekovi koje propisuju mogli biti potpuno neefikasni.
Testovi i istina Jedina metoda da se uvjere pomalo sumnjičavi jeste predstavljanje nalaza nedavnih placebo ispitivanja. Ukupno 3.500 osoba oboljelih od niza bolesti, uključujući HIV, rak i srčane bolesti, podvrgnuto je testiranju kako bi se procijenio placebo efekat povezan s liječenjem zasnovanim na umu. Nakon završetka ispitivanja, mnogi učesnici su iskusili poboljšanja u svom stanju, a neki slučajevi su pokazali potpuno ozdravljenje.
Studija objavljena u časopisu Journal of Projective Techniques 1957. godine detaljno opisuje osobu po imenu Wright kojoj je dat lijek pod pretpostavkom da će iskorijeniti njegov rak. Nakon početka uzimanja lijeka, uočeno je značajno smanjenje veličine njegovih tumora. Međutim, nakon što je otkriveno da lijek zapravo nije pravi lijek, tumori su se naknadno ponovo pojavili i povećali u veličini.
Nakon toga, ljekari su mu dali poboljšanu formulaciju istog lijeka, što je rezultiralo ponovnim smanjenjem njegovih tumora. Međutim, nakon što je otkriveno da su sve formulacije lijeka neefikasne, pacijent je preminuo sljedećeg dana. Njegovo uvjerenje osnažilo je njegov um da utiče na njegovo tijelo i ispravi probleme; kada je ovo uvjerenje izgubljeno, njegovu volju za životom preplavila je sumnja, depresija i frustracija.
Utjeha liječi
Opće je poznato da osobe koje se samostalno bore s bolešću imaju smanjene izglede za preživljavanje u usporedbi s onima koji su hospitalizirani. Zdravstveni radnici, uključujući liječnike i medicinske sestre, doprinose ne samo davanjem lijekova već i pružanjem utjehe tokom cijelog procesa liječenja. Čak i u slučajevima kada liječniki daju placebo terapije, oni potiču podržavajuću atmosferu koja je neophodna za sve pacijente.
Sposobnosti uma su značajne. On funkcioniše kroz mehanizme reakcije na stres i opuštanja. Brojni pokazatelji stresa s kojima se susrećemo tokom dana mogu dovesti do bolesti. Suprotno tome, opuštanje podstiče mozak da se uključi u samoizlječenje od posljedica stresa.
Kada ovi faktori nisu u ravnoteži, mogu dovesti do bolesti ili povećati našu ranjivost na nju. U suštini, imunološki sistem tijela ne funkcioniše najbolje kada je mozak ometen drugim brigama.
Kada je mozak u stanju ravnoteže, posjeduje sposobnost da postigne bilo šta. Ne samo da je u stanju olakšati ozdravljenje tijela od bolesti, već može i obnoviti vlastito zdravlje. Nadalje, mozak ima potencijal da stimulira ponovni rast kose i riješi niz problema koji ga muče.
S obzirom na to da temeljni koncept održavanja zdravlja proizlazi iz sposobnosti uma, očito je da naša okolina značajno utječe na naše misaone procese. Ključ za očuvanje zdravog tijela leži u uranjanju u pozitivne okolnosti i odnose, uz istovremeno angažiranje prirodnog kontrolnog centra ljudskih bića – uma.
