Sa svakom naglom promjenom iz toplog u hladno vrijeme ili obrnuto, primjetan je porast broja pacijenata koji pokazuju simptome konzistentne s akutnim infarktom miokarda ili moždanim udarom.
Nagli hladni razdoblji nakon kojih slijedi brzo otapanje znače da fluktuacije vremena nisu samo smetnja, već predstavljaju i značajne zdravstvene opasnosti. Kardiolog dr. Petar Otašević upozorava da značajne varijacije temperature mogu djelovati kao katalizatori srčanih i moždanih udara, a posljednjih godina sve je veći broj mladih osoba koje doživljavaju ove zdravstvene krize.
Dr. Otašević navodi: „Sa svakom naglom promjenom vremena iz toplog u hladno ili obrnuto, primjećujemo porast broja pacijenata koji pokazuju simptome koji ukazuju na akutni infarkt miokarda ili moždani udar. Unatoč ugodnom danu, jutra i večeri ostaju hladni, a upravo te fluktuacije predstavljaju rizik.“
Tvrdi da uobičajeni simptomi obuhvaćaju bol u prsima, osjećaj peckanja ili stezanje koje traje dulje od 20 minuta; osim toga, neke osobe mogu osjetiti atipične simptome poput iznenadne nesvjestice, nelagode u leđima, čeljusti ili rukama.
Naglašava da smo prethodno shvaćali da srčani udari pretežno pogađaju osobe u dobi od 55 i više godina; međutim, to više nije točno. Danas bolnice primaju i pacijente u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima.
Kardiolog naglašava da su redoviti pregledi i preventivne mjere bitni u borbi protiv ovih stanja. Primarni čimbenici rizika uključuju visoki krvni tlak, povišene lipide u krvi, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i pretilost.
Dr. Otašević navodi: „Iako nije uvijek moguće predvidjeti kada će se problem pojaviti, možemo unaprijed prepoznati potencijalne rizike i izbjeći najteže posljedice.“
