Sa svakom naglom promjenom iz toplog u hladno vrijeme ili obrnuto, primjetan je porast broja pacijenata koji pokazuju simptome konzistentne s akutnim infarktom miokarda ili moždanim udarom.
Nagli hladni razdoblji nakon kojih slijedi brzo otapanje znače da fluktuacije vremena nisu samo smetnja, već predstavljaju i značajne zdravstvene opasnosti. Kardiolog dr. Petar Otašević upozorava da značajne varijacije temperature mogu djelovati kao katalizatori srčanih i moždanih udara, a posljednjih godina sve je veći broj mladih osoba koje doživljavaju ove zdravstvene krize.
Dr. Otašević navodi: „Sa svakom naglom promjenom vremena iz toplog u hladno ili obrnuto, primjećujemo porast broja pacijenata koji pokazuju simptome koji ukazuju na akutni infarkt miokarda ili moždani udar. Unatoč ugodnom danu, jutra i večeri ostaju hladni, a upravo te fluktuacije predstavljaju rizik.“
Tvrdi da uobičajeni simptomi obuhvaćaju bol u prsima, osjećaj peckanja ili stezanje koje traje dulje od 20 minuta; osim toga, neke osobe mogu osjetiti atipične simptome poput iznenadne nesvjestice, nelagode u leđima, čeljusti ili rukama.
Naglašava da smo prethodno shvaćali da srčani udari pretežno pogađaju osobe u dobi od 55 i više godina; međutim, to više nije točno. Danas bolnice primaju i pacijente u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima.
Kardiolog naglašava da su redoviti pregledi i preventivne mjere bitni u borbi protiv ovih stanja. Primarni čimbenici rizika uključuju visoki krvni tlak, povišene lipide u krvi, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti i pretilost.
Dr. Otašević navodi: „Iako nije uvijek moguće predvidjeti kada će se problem pojaviti, možemo unaprijed prepoznati potencijalne rizike i izbjeći najteže posljedice.“
BONUS ČLANAK:
DUNJA – PRIRODNI ELIKSIR za zdravlje i kako napraviti SOK OD DUNJE
Dunja je voće koje se odlikuje prepoznatljivom aromom i visokom hranljivom vrednošću. Iako se možda ne uključuje tako često u svakodnevnu ishranu kao drugo voće, dunja poseduje izuzetna lekovita svojstva koja su cenjena još od davnina. Istorijski gledano, ovo voće se koristilo u tradicionalnoj medicini zbog svojih brojnih zdravstvenih koristi.
Koje su zdravstvene koristi dunje? Dunja je bogata vitaminima A i C, što je čini vrednim resursom za jačanje imuniteta. Vitamin C je poznat po svojim zaštitnim svojstvima protiv prehlade i raznih infekcija, dok vitamin A igra značajnu ulogu u održavanju zdravlja očiju, kože i sluzokože.
Dunja je takođe izvor vlakana koja pomažu u regulaciji varenja, što se pokazalo posebno korisnim za osobe koje pate od zatvora.
Uključivanje dunje u ishranu može pomoći u održavanju zdrave probave i promovisanju uravnotežene crevne flore. Dobro poznata osobina dunje je njeno blago, prirodno antiseptičko svojstvo. Kada se priprema kao čajevi, džemovi ili sokovi, dunja može ublažiti iritaciju grla i smanjiti kašalj. Ova karakteristika čini dunju posebno korisnom tokom hladnijih meseci, kada su prehlade i respiratorne infekcije češće.
Važno je napomenuti da je dunja bogata antioksidansima, koji mogu pomoći u ublažavanju oksidativnog stresa u telu. Ovaj oksidativni stres je faktor koji doprinosi nastanku nekoliko hroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i određene vrste raka. Sa svojim antioksidativnim karakteristikama, dunja igra ulogu u borbi protiv ovih štetnih uticaja.
Dunja pozitivno doprinosi kardiovaskularnom zdravlju pomažući u smanjenju nivoa štetnog holesterola i poboljšavajući cirkulaciju. Ovaj efekat se uglavnom pripisuje pektinu, supstanci prisutnoj u dunji, koja je ključna za snižavanje koncentracije LDL (lošeg) holesterola u krvotoku, čime se smanjuje verovatnoća srčanih oboljenja.
Koji je postupak za proizvodnju soka od dunje? Sok od dunje služi kao odlično sredstvo za ostvarivanje njegovih brojnih zdravstvenih prednosti. Metod pripreme je jednostavan, dajući rezultate koji su i osvežavajući i hranljivi. U nastavku su navedeni koraci za pravljenje domaćeg soka od dunje:
POTREBNI SASTOJCI:
Potreban je jedan kilogram dunje, jedan litar vode i 200 grama šećera (koji se može prilagoditi ukusu), zajedno sa sokom od pola limuna (po želji) i jednom do dve kašičice vanilin šećera (po želji).
NAČIN PRIPREME:
Dobro očistite dunju i isecite je na manje komade, ostavljajući koru netaknutu, jer je bogata hranljivim materijama. Prebacite iseckane dunje u veći lonac, dodajte vodu da ih prekrije i podesite vatru na srednju.
Pripremite dunje tako što ćete ih kuvati dok ne omekšaju, što bi trebalo da traje otprilike 30 do 40 minuta. Kada se dunje dovoljno skuvaju, počnite da ih blendirate u glatku smesu.
Procedite smesu kroz gazu ili cediljku da biste dobili bistri sok. Dodajte šećer i limunov sok i dobro mešajte dok se šećer potpuno ne rastvori.
Ponovo zagrejte sok i ostavite ga da se kuva dodatnih 10 minuta, nakon čega ga treba sipati u prethodno sterilisane boce ili tegle. Zatvorite posude i ostavite ih da se ohlade. Sok se može čuvati u frižideru ili na hladnom mestu.
ZAKLJUČAK:
Dunja nije samo ukusno voće, već je i izuzetno korisna za zdravlje. Pored svoje uloge u jačanju imuniteta, podsticanju varenja i podršci zdravlju srca, dunja se može koristiti za pravljenje sokova, čaja, džemova i raznih drugih proizvoda koji nude terapeutske prednosti.
Zbog toga se preporučuje uključivanje u ishranu, posebno tokom hladnijih meseci kada je neophodno održati imunitet na optimalnom nivou. Domaći sok od dunje služi kao odličan način da iskoristite njene blagodeti i pripremite svoje telo za zimsku sezonu.
