Na odeljenju pedijatrije Doma zdravlja Voždovac zabeleženo je nekoliko dece koja su pokazala ujede krpelja. Medicinski stručnjaci naglašavaju da uklanjanje krpelja ne treba pokušavati samostalno; preporučljivo je potražiti pomoć od stručnjaka u domu zdravlja. Upućivanja u veće zdravstvene ustanove, poput Tiršova ili Instituta za majku i dete, dešavaju se samo u izuzetnim slučajevima.
Preporučljivo je izvaditi krpelja u prva 24 sata nakon ujeda.
„U našim domovima zdravlja efikasno rešavamo slučajeve, ali ukoliko dođe do komplikacija – na primer kada pojedinci pokušaju da uklone krpelja kod kuće i on se zaglavi – te slučajeve upućujemo u dežurnu dečju ustanovu. Ipak, početnu negu vodimo u domovima zdravlja“, kaže dr Katarina Marković, pedijatar DZ Voždovac.
Odrasle osobe se podstiču da posete Dom zdravlja, a u slučajevima kada su pojedinci pokušali da sami uklone krpelja, biće upućeni na Kliniku za infektivne i tropske bolesti, kao i na Kliniku za dermatovenerologiju, s obzirom na potencijalni rizik od infekcije. U takvim slučajevima biće data posebna uputstva.
Radislavka Dimitrijević iz Gradskog zavoda za kožne bolesti rasvetljava trenutne prilike u toj zdravstvenoj ustanovi.
Inicijalna akcija, kao što se i očekivalo, je da se pacijenti obrate dermatologu, s obzirom da se promena dešava na koži, bez obzira da li su pacijenti svesni da ubod krpelja inicira prvu promenu kože. Dermatolog se bavi ovom početnom fazom, nakon čega se primenjuje multidisciplinarni pristup. Obično pacijenti dolaze u naš Institut, gde Beograđani nisu u obavezi da dobiju uput ili zakazuju pregled.
Krpelj mora biti izvađen odmah, idealno u prva 24 sata nakon ujeda, jer verovatnoća prenošenja infekcije raste ako krpelj nosi patogene.
Većina krpelja nisu nosioci infekcije, a statistika pokazuje da je 20 do 30 odsto krpelja zaraženo. Važno je napomenuti da svaki zaraženi krpelj ne prenosi bolest; da je to slučaj, incidencija infekcije bi bila znatno veća. Prenos je zaista individualan i varira na osnovu anamneštičkih podataka, što nam omogućava da pacijentu pružimo jasno objašnjenje situacije, navodi Dimitrijevićeva, navodi RTS.
BONUS ČLANAK:
Moj djed mi je prenio ključ obilne berbe rajčica; Nikad prije nisam skupio ovoliku količinu rajčica!
Često sam razmišljao o metodama kojima neki pojedinci postižu izuzetno obilne žetve rajčica. Srećom, djed mi je na kraju otkrio svoju tajnu.
Svaki put kad sam ga posjetio, njegov je vrt bio bogat domaćim povrćem; stoga sam poslušao njegov savjet i na kraju požnjeo znatnu žetvu rajčica.
Recepti koje nudi su nevjerojatno jednostavni. U staklenku od 3 litre jednostavno je potrebno dodati 2,6 do 2,7 litara čiste vode bez klora – a taložena kišnica je poželjan izbor – zajedno sa 100 grama kvasca koji je razrijeđen u vrućoj vodi i pola šalice šećera.
Nakon toga, učvrstite staklenku gazom i stavite je na toplo mjesto, povremeno protresajući sadržaj.
Po završetku fermentacije otopina postaje spremna za upotrebu. U svrhu zalijevanja grmova rajčice, razrijedite 1 šalicu otopine u 10 litara vode, idealno koristiti kišnicu ili stajaću vodu.
Korištenjem ovog rješenja tri puta svake sezone, moći ćete doživjeti izvanredne rezultate.
Nakon mog prvog pokušaja s ovim receptom prošle godine, biljke rajčice bile su obilne plodovima i bez mrlja. Nastale su kao posebna sorta.
Ono što je posebno začuđujuće je da, unatoč hladnim i vlažnim uvjetima u listopadu, biljke nastavljaju davati plodove tijekom ovog mjeseca. Po djedovom savjetu od prošle godine, kad sam sadila presadnice rajčice u svaku sam rupu dodala šaku usitnjenih suhih krušnih mrvica i pepela.
Tijekom ljetnih mjeseci bitno je pričvrstiti stabljike na čvrst oslonac zbog pretjeranog rasta rajčice. Ove su preporuke i vrijedne i učinkovite i potičemo vas da ih podijelite s kolegama vrtlarima.
Dodatni savjeti za domaću kuhinju dostupni su vam! Siva voda.
Široko korišteno gnojivo za rajčice je siva voda. Za njegovu pripremu stavite 500 grama pepela u kantu, dodajte 5 litara kipuće vode i ostavite da kuha dok se pepeo ne slegne na dno.
Nakon toga pretočite vodu u drugu posudu i razrijedite je s 5 litara vode, najbolje kišnice. Ova mješavina se može koristiti za gnojidbu rajčice i raznih drugih usjeva.
Ekstrakt koprive.
Kopriva se ističe kao ključna komponenta u organskom uzgoju zbog svoje višestruke primjene kao gnojiva, pesticida i fungicida. Da biste iskoristili njezine blagodati, potrebno je uzeti šaku nasjeckane koprive i staviti je u tlo oko biljaka.
Nakon toga pripremite otopinu i nanesite je prskanjem po stabljikama i listovima. Pola kante koprive pomiješajte s 10 litara tople vode.
Izložiti sunčevoj svjetlosti otprilike 7 do 10 dana, nakon čega će otopina biti spremna za upotrebu. Razrijedite s vodom u omjeru 1:10, smjesu pretočite u bocu s raspršivačem i prskanjem nanesite na cijelu biljku.
Za postizanje optimalnih rezultata može se dodati skromna količina pepela.
milk
Mlijeko, uključujući njegovu obranu varijantu, služi kao održivo gnojivo za povrtnjake i pruža zaštitu od gljivičnih bolesti. Za pripremu smjese pomiješajte 1 litru mlijeka s 9 litara vode i dodajte 30 kapi tinkture joda.
Svakih 7 do 10 dana nanesite otopinu sode bikarbone na cijelu biljku.
Soda bikarbona je primjenjiva za upotrebu u zatvorenom prostoru iu vrtu. Za pripremu otopine pomiješajte 1 do 2 žličice sode bikarbone s 1 litrom tople vode, dobro promiješajte i nanesite smjesu prskanjem na biljke.
Zatim dodajte posip pepela, a zatim koru od banane.
Kora banane obiluje kalijem i magnezijem, koji su neophodni za optimalan rast biljaka. Kako biste iskoristili ovaj resurs, odrežite koru banane i umetnite je u tlo oko biljke banane.
Magnezij i kalij prisutni u njima hrane rajčice i razne druge biljke u vašem vrtu.
