S dolaskom viših temperatura alergije postaju sve češći problem. Neki pojedinci tijekom proljetne i ljetne sezone doživljavaju alergijske reakcije na biljke i pelud, dok su drugi posebno osjetljivi na sunce. Ovo posebno stanje se obično naziva fotodermatoza.
Ključno je izvršiti odgovarajuće pripreme kako bi se osiguralo besprijekorno i ugodno iskustvo za one koji su alergični i na sunčanje i na dugotrajno izlaganje suncu.
Čak i ako koža dulje vrijeme nije bila izložena sunčevoj svjetlosti, neki pojedinci mogu osjetiti povećanu osjetljivost na sunce, a pojava opeklina može varirati među različitim ljudima. Dok osobe svijetle puti mogu biti sklone peckanju, one s tamnijom kožom mogu osjetiti simptome poput svrbeža i suhoće. Međutim, učinci izlaganja suncu nisu ograničeni samo na one koji imaju osjetljivost na sunce.
Uobičajeni znakovi i simptomi povezani s alergijom na sunce.
Alergije na sunce obično se pojavljuju na licu, dekolteu i rukama, a pogađaju osobe svih spolova i dobi. Procjenjuje se da oko 20 posto svjetske populacije ima alergijsku reakciju na sunčevu svjetlost.
Da biste utvrdili imate li alergiju na sunce, važno je biti svjestan određenih simptoma koji mogu ukazivati na njezinu prisutnost.
Alergijske reakcije mogu se manifestirati u različitim oblicima, uključujući osip, svrbež, crvenilo, mjehuriće i otekline. Ovi simptomi ukazuju na različite vrste alergija.
Najraširenija vrsta alergije na sunce poznata je kao PMLE ili polimorfne svjetlosne erupcije, koje podsjećaju na ubod kukca. Ovo stanje pogađa značajan dio populacije, u rasponu od 10 do 20 posto pojedinaca.
Simptomi se obično manifestiraju nekoliko sati nakon izlaganja suncu, često navečer. Osip se prvo pojavljuje, a zatim postaje otvrdnut, praćen svrbežom. Srećom, ovo stanje obično se riješi samo od sebe u roku od sedam do deset dana, čak i bez liječenja. Međutim, ponovno izlazi na površinu nakon naknadnog izlaganja sunčevoj svjetlosti.
Pojava se događa kao rezultat interakcije između sunčeve svjetlosti i kemikalije koja se nanosi na kožu u raznim proizvodima kao što su parfemi, kreme ili antibiotski pripravci.
Interakcija između svjetla i određenih kemikalija koje se konzumiraju oralno uz lijekove također može dovesti do reakcija, osobito kada se uzimaju tetraciklinski i sulfonamidni antibiotici.
Nakon samo kratkog razdoblja izlaganja suncu, može se pojaviti alergijski osip.
Ovakve alergijske reakcije uglavnom pogađaju žene u dobi od 20 do 40 godina, dok se muškarcima, iz nepoznatih razloga, rijetko javljaju takve reakcije.
Solarna urtikarija je stanje kože koje karakterizira pojava osipa nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti.
Nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, kod osoba s dijagnozom solarne urtikarije pojavi se osip.
Osip pokazuje izrazito crvenilo i karakteriziran je različitim obrascima distribucije po tijelu.
Aktinični prurigo, poznat i kao nasljedni PMLE, stanje je koje karakterizira fotoosjetljivost.
Prenošenje ove osobine događa se s jedne generacije na drugu, prvenstveno uočeno kod potomaka američkih domorodaca.
Simptomi, koji su slični polimorfnoj svjetlosnoj erupciji (PMLE), imaju tendenciju da se manifestiraju s većim intenzitetom. Nadalje, ti se simptomi obično manifestiraju tijekom djetinjstva ili rane adolescencije.
Rješenje proizašlo iz prirode
Kako biste spriječili ili ublažili alergije na sunce, ključno je poduzeti proaktivne mjere i konzumirati odgovarajuću hranu, uz potencijalno uključivanje dodataka prehrani, puno prije izlaganja suncu.
Dodatno, preporuča se postupno izlaganje kože suncu i korištenje krema za sunčanje koje sadrže cinkov oksid. Jednako je važno kloniti se izravnog izlaganja suncu tijekom njegovog najvećeg intenziteta.
Kako bi se prirodnim putem povećao unos antioksidansa, preporuča se uključiti hranu s visokim udjelom beta karotena, likopena i vitamina C u prehranu, s obiljem ovih hranjivih tvari koje se nalaze u narančastom i crvenom voću i povrću.
Ispod su dodatni prijedlozi za prirodne lijekove:
– Korištenje umirujućih svojstava gela aloe vere
– Stavljanje hladnih obloga pomoću ručnika namočenog u vodu
– Uključite riblje ulje u svoju rutinu
– Poduzimanje mjera za izbjegavanje izlaganja sunčevoj svjetlosti, uključujući solarije.
Naučite kako se zaštititi korištenjem maslinovog ulja i kakao maslaca.
Kako biste spriječili potrebu za drastičnijim mjerama, poput propisivanja oralnih steroida ili alternativnih lijekova, preporučljivo je biti oprezan i razmotriti posljedice prije nego što se očituju početni znakovi stanja.
Kako biste se zaštitili od štetnih sunčevih zraka, preporučljivo je ograničiti boravak na otvorenom između 10 i 14 sati. Osim toga, važno je mudro odabrati svoju odjeću, odlučiti se za odjevne predmete od debljih i tamnijih tkanina jer nude vrhunsku zaštitu od UV zračenja.
– Zaštitite lice i oči od sunca šeširom sa širokim obodom i sunčanim naočalama.
– Izbjegavajte korištenje solarija ili odlazak u solarij.
Bez obzira na vremenske uvjete, ključno je koristiti kremu za sunčanje s minimalnim zaštitnim faktorom 15. Kako biste osigurali optimalnu zaštitu, preporuča se nanijeti kremu 20 minuta prije izlaska vani. Čak i ako je krema za sunčanje označena kao vodootporna, preporučljivo je ponovno je nanositi svaka dva sata ili nakon bavljenja aktivnostima poput plivanja ili intenzivnog vježbanja.
Dijagnosticiranje alergije na sunce može predstavljati izazov zbog različitih simptoma s kojima se pojedinci mogu susresti. Svrbež koji doseže nepodnošljive razine može biti iskustvo za neke, dok bi drugima koža mogla biti upaljena čak i uz visoku razinu zaštite.
Za prepoznavanje alergije na sunce ključno je obratiti pozornost na znakove koji se manifestiraju pri izlaganju suncu. Za provođenje samoprocjene samo pokrijte dio svoje kože i promatrajte kako reagira na sunčevu svjetlost.
