Kada probava ne radi, hrana se zadržava u crijevima, što potiče rast bakterija, gljivica i parazita.
Poznati stručnjak za sportsku medicinu i profesor fiziologije dr. Dejan Čubrilo razbija uvriježene legende: kolesterol ne potječe iz hrane, već iz probavnih poremećaja, povišenog inzulina i zagađene jetre.
Svaka razina kolesterola od 6 ili 6,5 ne smatra se tragedijom. To implicira da ga tijelo proizvodi previše, obično zbog viška inzulina i nedostatka izlučivanja putem žuči. Kolesterol se ne smatra problemom hrane, već problemom metabolizma. – kaže dr. Čubrilo.
Hrana se raspada u nama – to uzrokuje pustoš.
Kada probava ne radi, hrana se zadržava u crijevima, što potiče rast bakterija, gljivica i parazita. To uzrokuje unutarnju fermentaciju i intoksikaciju, ti učinci s vremenom postaju dio organizma kao cjeline.
Naglasak nije na rješavanju posljedica, već na tome da okoliš učinimo neprijateljskim prema tim mikrobima.
Deoksis se ne smatra oblikom gladovanja, već pametnom alternativom.
Detoksikacija je neophodna ako imate masnu jetru, visok kolesterol ili probleme s crijevima. Međutim, kako to učiniti ispravno?
Uklonite masnoću – maslinovo ulje je nedopustivo. Jetra mora uzeti pauzu.
Glatka, jednostavna hrana bez masnoće – meso u vodi, puno povrća.
Bez mliječnih proizvoda ili proizvoda od jaja tijekom detoksikacije.
Povećajte količinu biljaka koje stimuliraju jetru – limun i đumbir će aktivirati kanale.
Nema jakih čajeva za izbacivanje – to dodatno iscrpljuje crijeva i stvara probleme poput hemoroida.
Nikada ne pijte voćne sokove koji ne sadrže vlakna! Nedavno cijeđeno voće bez kore povećava visinu neba. Korisnije je pojesti cijeli plod nego popiti “zdrav” sok koji može naškoditi.
Najveći negativac probave je stres.
Dr. Čubrilo tvrdi da današnji ljudi nemaju dovoljno enzima za probavu, a glavni krivac je kronični stres. Bez enzima hrana se ne probavlja pravilno – razgrađuje se, stvara pritisak na jetru, povećava se razina inzulina, raste razina kolesterola, a začarani krug se ne zaustavlja.
Zatvor se ne smatra bolešću crijeva, već se smatra smanjenjem energije.
Nemojte smatrati da je broj stolica pokazatelj brzog metabolizma. Stvarna brzina metabolizma je sposobnost tijela da pretvori hranu u energiju.
Ako je vaš dnevni volumen stolice veći od 1000, ali se i dalje osjećate umorno i imate malo energije, to se ne smatra zdravim, već znakom da tijelo ne iskorištava ono što prima.
Uspješna detoksikacija nije povezana s gubitkom težine, već s obnavljanjem crijeva.
Prava detoksikacija je ponovno uspostavljanje normalne funkcije crijeva bez dodatnog napora ili toksina. Kada se to dogodi, nadutost, slabost, nervoza i probavne smetnje nestaju.
Jedna korisna stolica dnevno pokazatelj je dobrog stanja.
BONUS ČLANAK:
Sladoled od vanilije prožet bogatom kremoznošću, upotpunjen divnom esencijom maline.
Ovaj divni sladoled od vanilije, ukrašen preljevom od malina, idealan je za tople ljetne dane, a može se pripremati u aparatu za sladoled ili bez njega.
Sastojci (oko 1 litre sladoleda): Za podlogu od vanilije: 2 šalice vrhnja (tučenog), 1 šalica punomasnog mlijeka, 3/4 šalice šećera u prahu, 1 žlica ekstrakta vanilije i prstohvat soli.
Za pripremu preljeva od malina potrebno vam je: 1 1/2 šalica svježih ili smrznutih malina, 1/4 šalice šećera u prahu i 1 žlica soka od limuna.
Korak 1: Pripremite preljev od malina. U malom loncu pomiješajte maline, šećer i limunov sok. Smjesu kuhajte na srednjoj vatri uz povremeno miješanje dok se maline ne raspadnu i smjesa ne zgusne, što bi trebalo trajati otprilike 8 do 10 minuta.
Skinite lonac s vatre i, ako želite, smjesu propasirajte kroz fino sito kako biste uklonili sjemenke. Ostavite da se dobro ohladi.
Korak 2: Postavite temeljac od vanilije.
U prostranoj zdjeli pomiješajte čvrsto vrhnje, mlijeko, šećer, ekstrakt vanilije i malu količinu soli. Miješajte smjesu dok se šećer potpuno ne otopi.
Stavite poklopac preko zdjele i ostavite da se ohladi u hladnjaku minimalno 1 do 2 sata, a najbolje preko noći, dok se potpuno ne ohladi. Korak 3: Napravite sladoled.
Ohlađenu smjesu izvadite iz hladnjaka i prebacite u aparat za sladoled. Pridržavajte se smjernica proizvođača, koje obično predlažu vrijeme obrade od 20 do 25 minuta, dok smjesa ne dobije teksturu mekog sladoleda.
U nedostatku aparata za sladoled smjesu prebacite u plitku posudu i stavite u zamrzivač. Svakih 30 minuta snažno promiješajte vilicom ili pjenjačom kako biste razbili kristale leda.
Nastavite s ovim postupkom u trajanju od 3 do 4 sata, ili dok se ne postigne kremasta konzistencija. Korak 4: Dodajte preljev od malina.
Nakon što ste pripremili sladoled, polovicu premjestite u kalup ili posudu. Zatim umiješajte nekoliko žlica ohlađenog preljeva od malina.
Nastavite slagati sladoled, zatim preljev, a na kraju, uz pomoć noža ili lopatice, nježno rasporedite preljev (pazeći da ne izmiješate previše, jer to može rezultirati prugastim izgledom). Nakon što je gotov, pokrijte sladoled i stavite ga u zamrzivač na minimalno 4 sata ili dok ne postigne potpuno čvrstu konzistenciju.
POSLUŽIVANJE:
Prije posluživanja ostavite sladoled na sobnoj temperaturi 5 do 10 minuta kako biste ga lakše poslužili. Ako želite, poboljšajte ga svježim malinama ili dodatnim preljevom od malina kao ukras.
DODATNI SAVJET:
Kako biste poboljšali profil okusa, u bazu sladoleda možete ubaciti mahunu vanilije. Ako preferirate slađi sladoled, dopušteno je povećati količinu šećera.
Ovaj recept služi kao temelj za razne voćne preljeve poput jagoda, borovnica ili breskvi. Uživajte u svom divnom kremastom sladoledu od vanilije i maline!
