U Srbiji, kardiovaskularne bolesti čine najveću stopu smrtnosti, a zabrinjavajuća je činjenica da sve veći broj mladih osoba pati od srčanog udara.
Dr. Ivana Stefanović iz Hitne službe u Beogradu, oslanjajući se na svoje bogato profesionalno iskustvo, naglašava da osobe u sve mlađoj dobi pokazuju simptome koji ukazuju na srčani udar. Tvrdi da se svi znakovi upozorenja koji ukazuju na potencijalni zdravstveni problem ne smiju zanemariti ili zanemariti.
Dr. Stefanović je izjavio: „Kada dođemo do faze ‘osjećam kada mi raste tlak’, važno je prepoznati da se taj osjećaj može pojaviti više puta. Tijelo posjeduje mehanizme prilagodbe; međutim, sljedeće iskustvo može biti srčani ili moždani udar. Jednostavan pregled može značajno pomoći u sprječavanju takvih ishoda.“
Ako primijetite znakove srčanog udara kod sebe ili kod drugih, koje radnje trebate poduzeti na početku? Nužno je razumjeti važnost prepoznavanja početka srčanog udara kako biste što brže reagirali. Dr. Ivana Stefanović naglašava da se takav događaj može dogoditi u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, a posebno ističe znakove koje ne smijete previdjeti.
Dr. Stefanović savjetuje da ako netko osjeti jaku bol u prsima, posebno ako se javlja prvi put i širi se u lijevu ruku, čeljust i vrat, a traje dulje od 20 minuta, nužno je bez odgađanja kontaktirati hitnu pomoć i suzdržati se od uzimanja bilo kakvih lijekova. Pacijenti često pribjegavaju lijekovima pod dojmom da bi mogli biti korisni; međutim, u ovom scenariju okolnosti mogu varirati. Ključno je ne davati nitroglicerin jer osoba mora biti spremna na potencijalnu reanimaciju.
Dr. Milijana Balević, kardiologinja u Institutu za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”, naglasila je da, iako napredak u znanosti – posebno u području medicine – i moderne dijagnostičke tehnike su u porastu, odgovornost za prevenciju u konačnici leži na pojedincu, posebno u pogledu suptilnih simptoma koji se često previde.
Dr. Milijana Balević savjetuje da, iako bismo trebali izbjegavati izazivanje uzbune, važno je prepoznati da simptomi poput stezanja u prsima i gušenja, posebno ako se javljaju u određeno vrijeme, zahtijevaju konzultaciju s liječnikom kako bi se osiguralo da se ništa ne previdi.
Liječnik tvrdi da organizam funkcionira kao robustan stroj sposoban podnijeti znatan napor; međutim, nužno je da ne prelazimo njegove granice. Umjesto toga, trebali bismo pomno pratiti njegov rad i ako uočimo bilo kakve ponavljajuće probleme ili česte pojave, bitno je da ta zapažanja priopćimo nadležnom liječniku.
Kada govorimo o preventivnom kardiološkom pregledu, bitno je napomenuti da se on u osnovi temelji na EKG-u i krvnoj slici, koja prvenstveno procjenjuje razinu lipida, a uzima u obzir i druge pokazatelje krvne slike, poput anemije. Dodatno, uključen je ultrazvuk srca. Ako liječnik, na temelju simptomatologije, utvrdi da su potrebne daljnje dijagnostičke mjere, propisat će se dodatni testovi kako bi se identificirali potencijalni problemi. Ovaj pristup služi kao preventivna strategija protiv otkrivanja mogućeg asimptomatskog izvora boli, kako je objasnio dr. Balević, naglasivši da se ovaj protokol primjenjuje na sve osobe koje se osjećaju dobro i ne pokazuju simptome.
Dr. Balević je napomenuo da srčani udar može poslužiti kao početni pokazatelj bolesti. Međutim, naglasio je da često postoji temeljno stanje koje je bilo subkliničko, postojalo je a da ga nismo svjesni ili je bilo previđeno.
Dosljednim preventivnim pregledima i pridržavanjem preporučenog liječenja moguće je spriječiti do 80 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim bolestima.
