U idealnom slučaju, pojedinci bi usvojili zdrave prehrambene navike mnogo prije nego navrše 60 godina. Nažalost, to nije uvijek slučaj.
Prema dijetetičaru Tobyju Amidoru, ključno je uspostaviti zdrave prehrambene navike rano u životu kako bismo ih razvili i održavali tijekom starenja. Dijetetičarka Marisa Moore također se slaže s Amidorom, navodeći da postoje dvije nepobitne istine: vjerojatnost kroničnih bolesti raste kako starimo, a naš izbor prehrane tijekom života uvelike utječe na taj rizik.
Nikada nije prekasno da napravite pozitivnu promjenu u svojoj prehrani i date prioritet zdravijim prehrambenim navikama. Prema Mooreu, ključno je u svoje obroke uključiti raznoliku ponudu hranjivih namirnica, uključujući obilje svježeg voća i povrća, hranjivih masti i izvora proteina visoke kvalitete.
Kako starimo, postaje bitno osigurati adekvatan unos proteina zbog prirodnog pada mišićne mase. Preporuča se unos 0,8 grama proteina na svaki kilogram tjelesne težine, što obično iznosi 75 grama ili više na dnevnoj bazi za većinu pojedinaca.
Davanje prioriteta određenim hranjivim tvarima kao što su vitamin D, kalcij, kalij i vitamin B12 je ključno. Osim toga, kako starimo, naš probavni sustav ima tendenciju usporavanja, zbog čega je neophodno povećati unos vlakana za optimalnu probavu. Prehrana bogata vlaknima ne samo da podržava zdravu probavu, već nudi i zaštitu od bolesti povezanih sa starenjem i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, naglašavanje važnosti vitamina D, kalcija, kalija i vitamina B12 ostaje glavni prioritet.
Amidor ističe važnost uvrštavanja graha u prehranu osoba starijih od 60 godina zbog obilja esencijalnih nutrijenata. Grah je vrijedan biljni izvor proteina i bogat je vlaknima. Kao dodatni bonus, grah je pristupačan i jednostavan za kuhanje, što ga čini pristupačnom prehrambenom opcijom.
Prema Amidoru, nedavna studija otkrila je da je uključivanje otprilike dvije porcije graha u dnevnu prehranu rezultiralo primjetnim povećanjem unosa tri bitna hranjiva (vlakna, kalija i kalcija), kao i višim razinama raznih drugih hranjivih tvari poput željeza, magnezija i vitamina E, u usporedbi s osobama koje nisu uključivale grah u svoje obroke.
Prema Amidorovom zaključku, osobe koje su konzumirale veću količinu graha imale su pozitivne učinke na indeks tjelesne mase, tjelesnu težinu i opseg struka u usporedbi s onima koji nisu uključili grah u svoju prehranu.
