U posljednje vrijeme u javnosti se ponovo sve češće spominje Nipah virus, rijedak ali veoma opasan uzročnik zaraznih bolesti koji se povremeno pojavljuje u određenim dijelovima Azije. Najnovije vijesti dolaze iz Indije, gdje su zdravstvene institucije registrovale novo žarište zaraze i odmah uvele pojačane mjere nadzora, testiranja i izolacije kako bi se spriječilo dalje širenje infekcije. Iako trenutni podaci pokazuju da je situacija pod kontrolom, stručnjaci upozoravaju da je potreban oprez, ali i dobra informisanost građana kako bi se rizik sveo na minimum.
Šta je zapravo Nipah virus
Nipah virus pripada grupi zoonotskih virusa, što znači da se primarno prenosi sa životinja na ljude. Njegovi prirodni domaćini su voćni slijepi miševi, koji virus mogu prenijeti kontaminiranjem hrane ili zaraziti druge životinje, naročito svinje. Ljudi se mogu inficirati direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, konzumacijom hrane ili pića koje je bilo u dodiru sa zaraženim izlučevinama, kao i bliskim kontaktom sa osobom koja je već oboljela.
Virus je prvi put identifikovan krajem devedesetih godina prošlog vijeka u Maleziji, nakon čega su zabilježene povremene epidemije u Indiji, Bangladešu i okolnim područjima. Najčešće se pojavljuje u regijama gdje postoji blizak kontakt između ljudi i životinja, naročito u ruralnim sredinama i područjima sa velikom gustinom stanovništva.
Zašto se Nipah smatra posebno opasnim virusom
Razlog zbog kojeg ovaj virus izaziva posebnu zabrinutost jeste izuzetno visoka stopa smrtnosti, koja je tokom prethodnih epidemija iznosila između 40 i čak 75 posto. Osim toga, Nipah virus često zahvata centralni nervni sistem, što može dovesti do ozbiljnih neuroloških poremećaja, upale mozga i trajnih posljedica po zdravlje oboljelih.
Još jedan veliki problem predstavlja činjenica da za ovu bolest trenutno ne postoji odobrena vakcina niti specifična terapija koja bi direktno uništila virus. Liječenje se uglavnom zasniva na ublažavanju simptoma i održavanju vitalnih funkcija pacijenata, uz stalni nadzor ljekara. U slučaju većeg broja zaraženih, ovakav način liječenja može predstavljati veliko opterećenje za zdravstvene sisteme.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Prvi simptomi bolesti često liče na simptome uobičajenih virusnih infekcija, zbog čega se infekcija u početnoj fazi može lako previdjeti. Najčešći rani simptomi uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, jaku glavobolju, bolove u mišićima, opštu slabost, umor i bol u grlu.
Kod određenog broja oboljelih bolest može brzo napredovati i dovesti do pojave ozbiljnijih simptoma, posebno onih koji zahvataju nervni sistem. To može uključivati zbunjenost, poremećaj svijesti, konvulzije, kao i pad u komu u najtežim slučajevima. Inkubacioni period, odnosno vrijeme od trenutka zaraze do pojave prvih simptoma, najčešće traje između četiri i četrnaest dana, ali su zabilježeni i slučajevi sa znatno dužim periodom bez simptoma.
Trenutna situacija i mjere koje se preduzimaju
U novom žarištu bolesti zabilježeni su slučajevi zaraze i među zdravstvenim radnicima, što je dodatno povećalo stepen pripravnosti. Nadležni organi identifikovali su osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelima, a dio njih je preventivno stavljen u izolaciju i pod stalni medicinski nadzor. Cilj ovakvih mjera jeste da se potencijalni novi slučajevi otkriju što ranije i da se prekine lanac prenosa infekcije.
Važno je naglasiti da su izolacija i praćenje kontakata standardne epidemiološke mjere koje se primjenjuju kod ovakvih bolesti i ne znače automatski da će doći do masovne epidemije.
Prevencija kao najvažniji oblik zaštite
S obzirom na to da ne postoji vakcina protiv Nipah virusa, prevencija ima ključnu ulogu u zaštiti stanovništva. Stručnjaci preporučuju izbjegavanje konzumacije sirovih i neprovjerenih namirnica, posebno u rizičnim područjima, redovno i temeljno pranje ruku, kao i izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje pokazuju simptome teške infekcije. Takođe se savjetuje brzo obraćanje ljekaru ukoliko se simptomi pojave nakon boravka u područjima gdje je virus zabilježen.
Zašto je važno ostati informisan, ali bez panike
Iako Nipah virus predstavlja ozbiljnu prijetnju po zdravlje, nema razloga za paniku. Zdravstvene institucije pažljivo prate razvoj situacije, a iskustva iz ranijih epidemija pokazuju da se širenje bolesti može uspješno zaustaviti ukoliko se mjere preduzmu na vrijeme.
Ovakve pojave podsjećaju na važnost ulaganja u javno zdravstvo, razvijanje sistema ranog upozoravanja i jačanje međunarodne saradnje u borbi protiv zaraznih bolesti. Informisanost građana, odgovorno ponašanje i povjerenje u preporuke zdravstvenih stručnjaka ostaju najvažniji faktori zaštite kako pojedinca, tako i cijele zajednice.
