Za određene bakterijske toksične infekcije, kao što je trovanje hranom, razdoblje inkubacije – definirano kao vrijeme od trenutka konzumiranja hrane do pojave početnih simptoma – prilično je kratko, često traje samo nekoliko sati.

Prema riječima infektologa Saše Božovića, namirnice koje se najčešće povezuju s trovanjem hranom tijekom ljeta su meso, mlijeko – osobito nepasterizirane vrste – jaja, nepasterizirano voće i povrće, sokovi od njih, a povremeno i sirovo brašno.

Ona je Tanjugu rekla da je majoneza često potencijalni izvor trovanja hranom.

Božović je napomenuo kako se ljeti često susrećemo s problemima trovanja sladoledom, ali i sličnih incidenata na proslavama poput svadbi, na kojima se služe kremasti kolači od jaja. Također, napomenula je da se često susrećemo sa slučajevima trovanja burekom, bilo da sadrži sir ili meso.

Naglasila je da određene bakterijske toksične infekcije, poput trovanja hranom, imaju vrlo kratko razdoblje inkubacije—obično samo nekoliko sati od trenutka konzumiranja hrane do pojave početnih simptoma. Prema njezinim riječima, kada postoji brza pojava bolesti unutar obitelji, vjerojatni uzrok su često mikroorganizmi koji se brzo šire.

U ljetnim mjesecima razne viroze mogu dovesti do gastrointestinalnih problema, a izvor trovanja hranom otkriva se analizom stolice oboljelih osoba.

Znakovi gastrointestinalnih problema

Božović napominje da je klinička slika pacijenata sa želučanim tegobama, bilo da su izazvane virusima ili bakterijama, vrlo slična, a tipično uključuje simptome kao što su mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu i proljev, povremeno praćeni temperaturom.

Liječnik je primijetio da se želučane infekcije mogu prenijeti na različite načine, uključujući kontaminiranu vodu, što može dovesti do epidemija koje se prenose vodom i koje pogađaju mnoge pojedince, kao i putem zaražene hrane, neopranih ruku ili površina koje su bile u kontaktu sa zaraženim osobama.

Božović je istaknuo važnost sanitarne inspekcije, napomenuvši da se često zaraze događaju zbog kuhinjskog osoblja koje može biti prijenosnik klica. Iako možda ne pokazuju nikakve simptome, još uvijek mogu širiti razne bakterije, poput salmonele.

Savjetovanje i njega

Ona navodi da primarni oblik terapije obično uključuje rehidraciju, što je nadoknada izgubljene tekućine uslijed povraćanja i proljeva. Antibiotici se općenito ne koriste osim ako pacijenti ne pokazuju vrlo teške kliničke simptome ili imaju već postojeća stanja. Kada se laboratorijskim analizama utvrdi bakterijska infekcija, tada se daju antibiotici.

U slučaju bakterijske infekcije, postojano je visok broj leukocita, posebno s povećanjem određene vrste granulocita ili neutrofila, uz povišenu razinu CRP. Ovaj CRP može narasti do nekoliko stotina tijekom bakterijske infekcije, dok kod virusnih infekcija obično doseže samo do 40. Stoga možemo donekle zaključiti vjerojatni uzrok infekcije, kako je pojasnila.

Božović je dalje napomenuo da se trovanje hranom u pravilu u većini slučajeva rješava bez komplikacija.