U 2026. godini prelazak na ljetno računanje vremena desit će se nešto ranije nego godinu prije. Satovi će biti pomjereni u noći sa subote na nedjelju, 29. marta 2026. godine. Dok su 2025. godine kazaljke pomjerene 30. marta, ove godine to će se dogoditi dan ranije, što je kod nekih građana izazvalo nedoumicu i pitanje zbog čega dolazi do promjene datuma.
Važno je naglasiti da se ne radi o novoj odluci niti o bilo kakvoj iznenadnoj promjeni pravila. Sistem pomjeranja sata već godinama funkcioniše prema unaprijed utvrđenom principu koji se primjenjuje u zemljama Evropske unije, a isto pravilo važi i za Bosnu i Hercegovinu. Ljetno računanje vremena uvijek počinje posljednje nedjelje u martu, dok se povratak na zimsko računanje vremena obavlja posljednje nedjelje u oktobru.
Zbog toga što se kalendar svake godine drugačije “posloži”, odnosno što se dani u sedmici ne poklapaju svake godine sa istim datumima, i posljednja nedjelja u martu ne pada uvijek na isti datum. Nekada je to 29. mart, nekada 30., a nekada 31. mart. Upravo zbog toga se i stvara utisak da se datum mijenja bez jasnog razloga, iako je pravilo zapravo stalno isto. U 2026. godini posljednja nedjelja u martu pada na 29. mart, pa će tog datuma doći do pomjeranja sata.
Sam prelazak na ljetno računanje vremena događa se u ranim jutarnjim satima. Tačno u 2:00 sata kazaljke će biti pomjerene unaprijed na 3:00 sata. To znači da se te noći “gubi” jedan sat sna, ali se zauzvrat dobija duža dnevna svjetlost u večernjim satima, što mnogima omogućava više vremena za aktivnosti na otvorenom nakon radnog dana.
Postoji i jednostavno pravilo koje pomaže da se zapamti u kojem smjeru se pomjera sat: u martu se kazaljke pomjeraju unaprijed, dok se u oktobru vraćaju unatrag. Iako se već duže vrijeme govori o mogućnosti ukidanja sezonskog pomjeranja sata u Evropskoj uniji, takva odluka još uvijek nije stupila na snagu. Dok se to eventualno ne promijeni, građani će i narednih godina nastaviti prilagođavati svoje satove i dnevni ritam prema važećem sistemu ljetnog i zimskog računanja vremena.
BONUS ČLANAK:
Radite ovo sa vodom posle kuvanja ručka? Stručnjaci tvrde da tako samo uništavate cijevi i vodovodni sistem
Izlijevanje ključale vode u sudoper mnogima je uobičajena navika nakon kuhanja, ali stručnjaci upozoravaju da to dugoročno može oštetiti vodovodne instalacije. Iako se čini da vrela voda pomaže u čišćenju odvoda i otapanju masnoće, ona zapravo može nanijeti više štete nego koristi.
Većina savremenih vodovodnih sistema ima plastične cijevi koje nisu predviđene za temperature od 100 stepeni Celzijusa. One uglavnom podnose znatno niže temperature, pa ponavljano izlaganje ključaloj vodi može dovesti do omekšavanja, deformacija ili pucanja. Čak i kod metalnih cijevi problem mogu predstavljati spojevi, koji se usljed naglog zagrijavanja i hlađenja šire i skupljaju, što vremenom može izazvati curenje.
Rizik je veći tokom zimskih mjeseci, kada su cijevi hladne i podložnije toplotnom šoku. Nagla promjena temperature može uzrokovati napuknuća, posebno ako se cijevi nalaze u negrijanim prostorima. Osim toga, keramičke i porculanske sudopere također mogu popucati zbog naglog kontakta s vrlo vrućom vodom.
Iako jednokratno izlijevanje vjerovatno neće odmah izazvati kvar, redovno ponavljanje ove navike može oslabiti sistem i dovesti do skupih popravki. Zato se preporučuje da se voda prvo malo ohladi ili da se istovremeno pusti hladna voda iz slavine kako bi se snizila temperatura.
Uz to, stručnjaci savjetuju da se u odvod ne bacaju ostaci hrane i masnoće te da se koriste zaštitne mrežice za sudoper. Male promjene u svakodnevnim navikama mogu spriječiti veće probleme i sačuvati i cijevi i kućni budžet.
