Primjena suhog kvasca u vašem vrtu je mnogostruka, ni sama nisam vjerovala da ima tolike blagodati. U nastavku pogledajte o čemu se radi.
Raspršite suhi kvasac po vrtu i rezultati će vas iznenaditi jer služi kao izuzetno prirodno gnojivo za rajčice, paprike, krastavce i razno drugo povrće.
Ova tvar povećava sposobnost biljaka da izdrže stres i odbijaju insekte, uključujući mrave, lisne uši, gusjenice i druge štetočine. Suhi kvasac je koristan za zdravlje biljaka.
Pogledajte video prilog i uvjerite se i sami koje su to prednosti suhog kvasca u vašem vrtu.
BONUS ČLANAK:
Prije kuhanja grah nikada nemojte potapati u vodi, umjesto toga koristite ovu namirnicu
Potapate li grah u vodu prije kuhanja? Grah spada među najomiljenije namirnice u našem narodu, a za njegovu pravilnu pripremu postoje brojne smjernice – svaki pojedinac često ima svoj jedinstveni način pripreme glasovitog vojnog graha ili posnog predjutarka. Ipak, zbog određene tvari prisutne u grahu, grah može dovesti do probavnih problema.
Dok se mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke smatraju hranjivom hranom, njihovi potencijalni štetni učinci na tijelo mogu proizaći iz prisutnosti fitinske kiseline.
Ova kiselina stvara veze s bitnim elementima, uključujući bakar, magnezij, jod, željezo i cink. Posljedično, ti se elementi eliminiraju iz tijela prije nego što ih organizam iskoristi.
Probavnom sustavu nedostaje zaštitna “barijera” protiv fitinske kiseline, koja inhibira apsorpciju esencijalnih minerala, proteina i masti. Ova inhibicija može rezultirati nedostatkom vitalnih hranjivih tvari, potencijalno uzrokujući komplikacije unutar mišićno-koštanog, imunološkog i probavnog sustava. Endokrinolog Zuhra Pavlova primjećuje da je, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), fitinska kiselina jedan od glavnih čimbenika anemije uzrokovane nedostatkom željeza kod osoba koje slijede vegetarijansku prehranu.
Hrana koja je bogata fitinskom kiselinom.
Pavlova identificira nekoliko namirnica koje su izrazito bogate fitinskom kiselinom, uključujući zob, rižu, pšenicu i razne žitarice, kao i grah, leću, kikiriki, grašak i soju. Osim toga, određeni orašasti plodovi, poput lješnjaka, badema i oraha, predstavljaju slične probleme. Nadalje, sjemenke suncokreta, maka, lana, bundeve i sezama također su bogate fitinskom kiselinom.
Pavlova naglašava da su sve te namirnice bogate esencijalnim nutrijentima, uključujući vlakna, te ih stoga ne treba isključiti iz prehrane.
Koje su metode za eliminaciju fitinske kiseline?
Pavlova opisuje različite metode za neutralizaciju ove kiseline, od kojih jedna uključuje toplinsku obradu; kuhanje može smanjiti sadržaj fitinske kiseline za 30 do 35 posto. Ipak, najučinkovitiji pristup je namakanje hrane u vodi. Primarni nedostatak ove tehnike je dugotrajnost, prenosi Novi.ba.
Na primjer, smeđu rižu treba namakati u vodi 12 sati, zobene pahuljice 10 do 12 sati, bijelu rižu 9 sati, a biserni ječam 6 sati.
Kako bi se postigli bolji rezultati, preporučljivo je dodati malu količinu octa ili limunovog soka u vodu. Osim toga, liječnik predlaže alternativni pristup – potapanje hrane u sirutku. Proces klijanja graha i žitarica učinkovito smanjuje razinu fitinske kiseline za otprilike 50%. Prema Pavlovoj, primjena kombinacije različitih tehnika obrade daje najpovoljnije rezultate. Točnije, kada se namirnica prvo namače, a zatim kuha ili peče, dolazi do maksimalnog smanjenja fitinske kiseline.
