Evropska unija ulazi u završnu fazu priprema za punu primjenu Sistema ulaska/izlaska (EES), čije je zvanično stupanje na snagu planirano za 10. april. Iako je cilj ovog sistema modernizacija i unapređenje kontrole granica, već sada se pojavljuju ozbiljna upozorenja da bi tokom ljetne turističke sezone moglo doći do višesatnih čekanja na graničnim prijelazima i aerodromima širom Evrope.
EES je osmišljen kao digitalni sistem kojim će se automatski evidentirati ulasci i izlasci državljana trećih zemalja u šengenski prostor. Umjesto dosadašnjeg ručnog pečatiranja pasoša, novi sistem podrazumijeva uzimanje i pohranjivanje biometrijskih podataka, poput otisaka prstiju i fotografija lica. Dugoročno gledano, cilj je veća sigurnost, preciznija evidencija boravka i sprečavanje zloupotreba prekoračenja dozvoljenog boravka.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi prelazak na novi način rada mogao izazvati ozbiljne poremećaje. Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric ističe da se već sada na pojedinim granicama čeka satima, te smatra da bi potpuna primjena EES-a mogla dodatno zakomplikovati situaciju.
Kao primjer naveo je Aerodrom Lisabon, koji je u decembru prošle godine bio primoran privremeno obustaviti primjenu sistema na tri mjeseca zbog ozbiljnih nepravilnosti i prekomjernih zadržavanja putnika. Prema dostupnim informacijama, čekanja su tada dosezala i do sedam sati, što je izazvalo velike probleme u funkcionisanju aerodroma.
Evropska komisija je, svjesna mogućih poteškoća, najavila da će državama članicama nakon 10. aprila biti omogućena određena fleksibilnost. To podrazumijeva mogućnost djelimične suspenzije sistema u trajanju od 90 dana, uz dodatno produženje od 60 dana tokom ljetne sezone pojačanog saobraćaja.
Na taj način želi se izbjeći potpuni zastoj u periodima kada je promet putnika najveći. Ipak, prema mišljenju pojedinih stručnjaka, takva mjera može samo ublažiti, ali ne i u potpunosti spriječiti gužve.
Kao glavni problemi navode se nedovoljno razvijena infrastruktura i manjak kadra. Mnoge granične prelaze još uvijek nemaju dovoljan broj kontrolnih kućica opremljenih EES uređajima, a dodatni izazov predstavlja nedostatak obučenih graničnih policajaca. U nekim državama EU taj manjak već sada je izražen, pa se postavlja pitanje kako će sistem funkcionisati u periodima kada se broj putnika višestruko poveća.
Slične bojazni iznose i predstavnici turističkog sektora. Predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH, Zoran Bibanović, smatra da bi novi sistem mogao dodatno zakomplikovati prelazak granica, naročito na frekventnim prijelazima između Hrvatske, BiH i Srbije.
On ističe da građani BiH već posjeduju biometrijske pasoše usklađene s evropskim standardima, te smatra da dodatne procedure mogu djelovati kao nepotrebno opterećenje. Također upozorava da bi višesatna čekanja mogla obeshrabriti putnike i negativno uticati na turističke tokove.
S druge strane, iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske poručuju da su svi međunarodni granični prijelazi u potpunosti tehnički i kadrovski pripremljeni za početak primjene EES-a. Naglašavaju da su uvedene posebne trake za registraciju putnika u sistem, da se koriste mobilni uređaji za prikupljanje biometrijskih podataka te da je izvršena reorganizacija rada na granicama. Dodatni policijski službenici, kako navode, uzimaju podatke još na prometnim trakama prije dolaska vozila do kontrolne kućice, čime se proces ubrzava i smanjuje zadržavanje.
Ipak, organizacije iz oblasti vazdušnog saobraćaja upozoravaju da bi aerodromi mogli biti posebno pogođeni. Prema izvještaju koji je objavilo Airport Council International Europe, postepena primjena biometrijskog sistema već je povećala vrijeme obrade putnika na granicama i do 70 posto. U periodima pojačanog saobraćaja zabilježena su čekanja do tri sata, a bez dodatnih mjera i prilagođavanja moguće su i znatno duže zastoje.
Evropska komisija ističe da je riječ o kompleksnom projektu koji obuhvata sve države članice i zahtijeva tehničko i organizacijsko prilagođavanje. Produžena fleksibilnost, prema njihovim navodima, treba omogućiti državama da postepeno prilagode tempo primjene sistema u skladu s realnim kapacitetima svojih graničnih prijelaza i aerodroma. To znači da bi se u određenim slučajevima i dalje moglo privremeno primjenjivati ručno pečatiranje pasoša.
U konačnici, dok jedni upozoravaju na moguće ozbiljne poremećaje i pad turističkog prometa, drugi uvjeravaju da su spremni i da gužve neće biti veće nego prethodnih godina. Stvarni efekti EES-a postat će jasniji tek tokom ljetne sezone, kada će granice i aerodromi biti suočeni s najvećim pritiskom putnika.
