Ovu hranu mnogi jedu gotovo svaki dan: Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice

Brza hrana, slatkiši, gazirana pića i razne grickalice odavno se ne smatraju dobrim izborom za zdravlje. Međutim, sve više pažnje privlači šira kategorija proizvoda poznata kao ultraprerađena hrana.

Riječ je o namirnicama koje tokom industrijske proizvodnje prolaze kroz brojne procese i često sadrže veći broj dodataka, poput konzervansa, emulgatora, zaslađivača, aroma i drugih sastojaka.

Nova naučna saznanja ukazuju na povezanost česte konzumacije ovakve hrane s različitim zdravstvenim problemima. Stručnjaci posebno upozoravaju da takvi proizvodi mogu olakšati prejedanje, imati nepovoljan nutritivni sastav i povećati unos određenih aditiva.

Redovno konzumiranje velikih količina ultraprerađene hrane povezuje se s većim rizikom od prekomjerne tjelesne težine, metaboličkih problema, ali i brojnih drugih zdravstvenih tegoba.

Ipak, naučnici još uvijek pokušavaju utvrditi šta je tačno najveći problem. Da li su odgovorni veliki udjeli šećera, soli i masti ili kombinacija brojnih aditiva koji se koriste tokom proizvodnje?

Zbog toga se sve češće govori o potrebi da potrošači imaju jasnije informacije o tome šta se nalazi u proizvodima koje kupuju.

Koje proizvode stručnjaci posebno izdvajaju?

1. Energetska pića

Energetska pića često sadrže velike količine kofeina i šećera, a pojedini proizvodi imaju i druge stimulativne sastojke.

Mogu privremeno povećati osjećaj budnosti i energije, ali pretjerana konzumacija može dovesti do ubrzanog rada srca, nervoze i problema sa spavanjem. Poseban oprez savjetuje se kada je riječ o djeci i adolescentima.

2. Industrijski proizvedeni hljeb

Nije svaki kupovni hljeb automatski nezdrav, ali pojedini industrijski proizvodi sadrže veliki broj dodataka koji služe za produžavanje roka trajanja, poboljšavanje teksture ili ubrzavanje proizvodnje.

Osim brašna, vode, kvasca i soli, na deklaraciji se mogu pronaći šećeri, konzervansi, emulgatori i drugi dodaci.

Zato je korisno pogledati sastav prije kupovine.

3. Zaslađene žitarice za doručak

Žitarice mogu biti dio kvalitetnog doručka, ali problem nastaje kada su pune dodatog šećera, aroma, boja i drugih dodataka.

Kod pojedinih proizvoda proces prerade može značajno promijeniti nutritivni sastav, dok velika količina šećera može dovesti do brzog porasta nivoa glukoze u krvi.

Zbog toga je najbolje birati proizvode s jednostavnijim sastavom i većim udjelom vlakana.

4. Hot-dog i drugi prerađeni mesni proizvodi

Viršle, hrenovke i slični proizvodi spadaju u prerađeno meso. Često sadrže dosta soli i zasićenih masti, a u proizvodnji se mogu koristiti i različiti konzervansi.

Velika i česta konzumacija prerađenog mesa povezuje se s povećanim zdravstvenim rizicima, zbog čega stručnjaci savjetuju umjerenost.

5. Biljne zamjene za meso

Proizvodi koji izgledom i okusom podsjećaju na meso mogu biti praktična alternativa, ali činjenica da su biljnog porijekla ne znači automatski da su nutritivno kvalitetni.

Neki od njih imaju dugačke liste sastojaka i sadrže dosta soli, masti ili drugih dodataka.

Zato je i kod ovih proizvoda važno pročitati deklaraciju, a ne oslanjati se samo na naziv ili reklamu.

6. Pileći nuggets

Nuggetsi često nisu napravljeni isključivo od kvalitetnog komada pilećeg mesa. U zavisnosti od proizvoda, mogu sadržavati različite vrste škroba, ulja, stabilizatore, arome i druge dodatke.

Zbog paniranja i načina pripreme često imaju i dosta masti i soli.

Ako ih jedete, dobro je da budu povremeni izbor, a ne svakodnevni dio jelovnika.

7. Industrijske grickalice od krompira

Čips i slične grickalice posebno su problematične kada se jedu često i u velikim količinama.

Osim krompira ili krompirovog brašna, mogu sadržavati rafinirana ulja, velike količine soli, arome i različite aditive.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se neke vrste takvih proizvoda pripremaju na vrlo visokim temperaturama, pri čemu mogu nastati neželjeni spojevi.

Najvažnije je koliko često ih jedemo

Povremeno konzumiranje nekog od ovih proizvoda ne znači da će osoba zbog toga automatski imati zdravstvene probleme.

Mnogo je važniji ukupan način ishrane.

Ako se svakodnevna prehrana uglavnom zasniva na svježim i minimalno prerađenim namirnicama, poput povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica, ribe, jaja i drugih nutritivno vrijednih namirnica, prostor za industrijski prerađenu hranu može biti znatno manji.

Zato stručnjaci sve više naglašavaju važnost čitanja deklaracija i svjesnog izbora hrane.

Što je jelovnik raznovrsniji i što je veći udio cjelovitih namirnica, to je lakše smanjiti unos ultraprerađenih proizvoda.