Na ovo obavezno obratite pažnju kada kupujete i pripremate piletinu

Piletina je gotovo nezaobilazna namirnica u mnogim domaćinstvima. Priprema se jednostavno, dostupna je tokom cijele godine i može se koristiti u bezbroj različitih jela. Ipak, kada je riječ o kvalitetu i sigurnosti mesa, nije dovoljno samo izabrati određeni dio pileta.

Mnogo je važnije obratiti pažnju na porijeklo mesa, način čuvanja, njegov izgled i miris, kao i na način pripreme.

Na internetu se često pojavljuju tvrdnje da su pojedini dijelovi piletine posebno štetni jer navodno sadrže velike količine hormona, antibiotika ili toksina. Međutim, takve tvrdnje uglavnom pojednostavljuju mnogo složeniju priču.

Brojler nije sinonim za nekvalitetno meso

Brojleri su pilići koji se uzgajaju prvenstveno radi proizvodnje mesa. Zahvaljujući selekciji, savremenoj ishrani i uslovima uzgoja, oni znatno brže dostižu težinu potrebnu za tržište nego neke druge vrste pilića.

Sama činjenica da je riječ o brojleru ne znači da je meso opasno ili nezdravo.

Mnogo je bitnije da se životinje uzgajaju pod odgovarajućim nadzorom, da se poštuju veterinarski propisi i da meso prije dolaska na police prođe potrebne kontrole.

Žuta koža nije dokaz da je pile domaće

Jedan od čestih mitova jeste da se domaća piletina može prepoznati po izrazito žutoj koži, dok je industrijska navodno uvijek blijeda.

Boja kože, međutim, zavisi od više faktora. Na nju mogu uticati pasmina, starost životinje i ishrana, uključujući pigmente koji se nalaze u hrani.

Zbog toga sama boja kože nije dovoljan pokazatelj ni porijekla ni kvaliteta mesa.

Prilikom kupovine mnogo je korisnije pogledati deklaraciju, proizvođača, datum upotrebe, način čuvanja i samo stanje proizvoda.

Izgled i miris mogu mnogo toga otkriti

Svježa piletina trebala bi imati blag i karakterističan miris, kao i ujednačen izgled.

Ako meso ima izrazito neugodan miris, ljepljivu ili sluzavu površinu ili neobičnu sivkastu i zelenkastu boju, bolje ga je ne koristiti.

Važno je i da piletina ne bude dugo izložena sobnoj temperaturi. Nakon kupovine potrebno ju je što prije staviti u frižider, odnosno zamrznuti ako je nećete uskoro pripremati.

Da li brojlerska piletina sadrži hormone?

Tvrdnja da pilići brzo rastu zato što im se daju hormoni veoma je rasprostranjena, ali brz rast savremenih brojlera prvenstveno je posljedica dugogodišnje selekcije, genetike, ishrane i načina uzgoja.

Zbog toga nije opravdano različite promjene na ljudskom tijelu automatski povezivati sa navodnim hormonima iz pilećeg mesa.

Važno je razlikovati internet tvrdnje od činjenica koje imaju naučnu osnovu.

Šta je sa antibioticima?

Antibiotici se u uzgoju životinja mogu koristiti kada za to postoji potreba, ali njihova primjena podliježe određenim pravilima.

Nakon liječenja životinje mora proći propisani period prije nego što meso može ući u prehrambeni lanac. Cilj tog perioda je da eventualni ostaci lijekova budu u dozvoljenim granicama.

Problem nepravilne i prekomjerne upotrebe antibiotika u stočarstvu svakako postoji, posebno zbog razvoja otpornosti bakterija. Ipak, to ne znači da svaka piletina iz prodavnice sadrži velike količine antibiotika.

Zbog toga je preporučljivo birati meso provjerenih proizvođača i proizvode koji imaju odgovarajuću deklaraciju.

Pileća jetra nije „skladište otrova“

Pileća džigerica često se na internetu predstavlja kao najopasniji dio pileta, uz tvrdnje da upravo jetra zadržava sve štetne materije iz organizma životinje.

To nije ispravan način da se posmatra funkcija jetre.

Naprotiv, pileća jetra je nutritivno veoma bogata. Sadrži proteine, željezo, vitamin B12, folat, bakar i vitamin A.

Ipak, upravo zbog velike količine vitamina A ne treba je konzumirati u pretjeranim količinama. Poseban oprez potreban je u trudnoći, kada se preporučuje izbjegavati visok unos već formiranog vitamina A.

Za većinu zdravih ljudi, umjerena količina pravilno pripremljene pileće jetre može biti dio raznovrsne ishrane.

Veći problem mogu biti mesne prerađevine

Kada se govori o izboru pilećeg mesa, pažnju treba obratiti i na proizvode poput pašteta, viršli i salama.

Takve namirnice često sadrže više soli, zasićenih masti i različitih dodataka nego običan komad neprerađenog mesa.

Zbog toga je kao osnovu ishrane bolje birati svježu piletinu, poput prsa, bataka, zabataka ili cijelog pileta, dok bi prerađene mesne proizvode trebalo ostaviti za povremenu konzumaciju.

Koji dio pileta je najbolji?

Ne postoji jedan dio pileta koji je najbolji za baš svakoga. Izbor zavisi od prehrambenih potreba i načina ishrane.

Pileća prsa bez kože sadrže dosta proteina i manje masti, pa su čest izbor kod ljudi koji žele smanjiti kalorijski unos.

Batak i zabatak imaju nešto više masnoće, ali su također vrijedan izvor proteina i mogu biti dio uravnotežene prehrane.

Pileća koža sadrži više masti, pa je osobe koje žele smanjiti unos kalorija mogu ukloniti.

Iznutrice su bogate pojedinim vitaminima i mineralima, ali ih je najbolje konzumirati umjereno.

Najveću pažnju treba posvetiti pripremi

Kada je riječ o piletini, jedan od stvarnih rizika nisu „otrovni dijelovi“, već bakterije koje mogu biti prisutne u sirovom mesu.

Među njima se posebno izdvajaju Salmonella i Campylobacter.

Zato je važno pravilno rukovati sirovom piletinom. Treba je držati odvojeno od hrane koja se neće termički obrađivati, a nakon kontakta sa sirovim mesom potrebno je dobro oprati ruke, nož, dasku i druge površine.

Daska na kojoj se pripremala sirova piletina ne bi trebala odmah biti korištena za rezanje salate ili druge hrane bez prethodnog temeljnog pranja.

Najvažnije je da se meso dovoljno termički obradi kako bi se uništile potencijalno opasne bakterije.

Sirovu piletinu nije potrebno prati

Mnogi imaju naviku da prije pripreme ispiraju piletinu vodom, ali to zapravo nije potrebno.

Pranjem se bakterije ne uništavaju pouzdano, dok kapljice vode mogu raspršiti mikroorganizme po sudoperu, radnoj površini, posuđu i drugim predmetima u kuhinji.

Sigurniji način je pravilna termička obrada mesa.

Kako odabrati piletinu u prodavnici?

Prilikom kupovine nemojte gledati samo cijenu. Obratite pažnju na deklaraciju i osnovne informacije o proizvodu.

Provjerite:

• ko je proizvođač,
• odakle meso potiče,
• rok trajanja,
• datum pakovanja kada je naveden,
• način uzgoja ako je deklarisan,
• temperaturu na kojoj proizvod treba biti čuvan.

Ako meso kupujete direktno od proizvođača, možete se raspitati o načinu uzgoja, ishrani životinja i uslovima u kojima su držane.

Ipak, izraz „domaće“ sam po sebi nije garancija da je meso zdravstveno ispravno. I domaća proizvodnja mora zadovoljiti higijenske i zdravstvene standarde.

Nije problem u jednom dijelu pileta

Piletinu ne treba izbjegavati zbog priča da su pojedini njeni dijelovi navodno puni hormona ili toksina.

Mnogo je važnije kako je meso proizvedeno, koliko je svježe, kako je čuvano i na koji način je pripremljeno.

Žuta koža ne dokazuje da je pile domaće, brojler ne znači automatski nekvalitetno meso, a pileća jetra nije mjesto u kojem se „skupljaju svi otrovi“.

Najbolji izbor je raznovrsna i umjerena ishrana u kojoj prednost imaju neprerađene namirnice. Piletinu je potrebno pravilno čuvati i dovoljno termički obraditi, dok bi salame, paštete i viršle trebalo konzumirati povremeno.

Na kraju, nije presudno samo koji dio pileta stavljamo na tanjir. Jednako su važni kvalitet mesa, njegovo porijeklo, način čuvanja i priprema.