U posljednje vrijeme vlasti u Švedskoj sve više upozoravaju građane na važnost pripreme za moguće krizne situacije. Jedna od preporuka koja je izazvala veliku pažnju odnosi se na savjet da građani u svojim domovima imaju određenu količinu gotovine. Ovaj savjet dolazi od švedske centralne banke, koja smatra da bi takva mjera mogla biti korisna u slučaju vanrednih okolnosti poput ratnih sukoba, velikih tehničkih kvarova, prirodnih katastrofa ili drugih ozbiljnih poremećaja u društvu.
Prema preporukama koje je objavila švedska centralna banka Sveriges Riksbank, svaki odrasli građanin trebao bi imati kod kuće gotovinu dovoljnu da pokrije osnovne troškove tokom približno sedam dana. Ovaj novac bi mogao poslužiti za kupovinu najvažnijih životnih potrepština, poput hrane, lijekova i drugih stvari koje su neophodne za svakodnevni život.
Konkretno, građanima se preporučuje da imaju oko 1000 švedskih kruna po odrasloj osobi. Ta suma iznosi otprilike 110 američkih dolara i smatra se minimalnim iznosom koji bi mogao pomoći domaćinstvu da premosti kratkotrajnu kriznu situaciju u kojoj elektronski sistemi plaćanja ne funkcionišu.
Pored gotovine, centralna banka savjetuje građanima da koriste i više različitih načina plaćanja. Preporučuje se posjedovanje bankovnih kartica koje izdaju različite banke, kako bi se smanjio rizik od problema u slučaju tehničkih poteškoća u jednom sistemu. Takođe se savjetuje korištenje popularne švedske mobilne aplikacije za plaćanje Swish, koja omogućava brze digitalne transakcije između korisnika.
Ove smjernice predstavljaju prve preporuke koje je švedska centralna banka direktno uputila građanima kada je riječ o načinu plaćanja u izvanrednim situacijama. Iz Sveriges Riksbank naglašavaju da građani imaju važnu ulogu u ukupnoj spremnosti države za krizne okolnosti.
Kako ističu iz centralne banke, građani su važan dio ukupnog sistema odbrane i sigurnosti Švedske. Njihova sposobnost da se prilagode kriznim situacijama i da koriste različite načine plaćanja može značajno doprinijeti stabilnosti društva u slučaju poremećaja u funkcionisanju finansijskih ili tehničkih sistema.
Ove preporuke dio su šire strategije švedskih vlasti usmjerene na jačanje nacionalne sigurnosti i otpornosti društva. Posebna pažnja posvećena je mogućim scenarijima koji uključuju vojne prijetnje, ali i kibernetičke napade koji bi mogli privremeno onesposobiti digitalne sisteme.
U pozadini ovih mjera nalazi se i povećana zabrinutost zbog sigurnosnih prijetnji u regionu, posebno zbog napetih odnosa sa Rusijom, a u manjoj mjeri spominje se i Iran. Zbog toga švedske vlasti žele osigurati da građani budu spremni reagovati u situacijama kada bi normalno funkcionisanje društva moglo biti privremeno poremećeno.
Švedska vlada je već ranije poduzela određene korake kako bi građanima pomogla da se pripreme za moguće krizne situacije. Tako je u svako domaćinstvo poslana posebna brošura sa detaljnim uputama o tome kako se ponašati u slučaju krize. U toj brošuri nalaze se informacije o tome koliko pitke vode treba imati u rezervi, koje osnovne namirnice je preporučljivo skladištiti, kao i na koji način pratiti vijesti i službena obavještenja ukoliko dođe do nestanka električne energije ili drugih problema sa komunikacijom.
Jedan od razloga zbog kojeg švedske vlasti insistiraju na ovim preporukama jeste činjenica da je švedski sistem plaćanja jedan od najdigitaliziranijih na svijetu. U svakodnevnom životu većina građana koristi kartice ili mobilne aplikacije za plaćanje, dok se gotovina koristi relativno rijetko.
Procjenjuje se da se samo oko deset posto svih transakcija u Švedskoj obavlja gotovinom. Takav visok nivo digitalizacije ima brojne prednosti, ali u isto vrijeme može predstavljati i određeni rizik u slučaju velikih tehničkih problema ili cyber napada koji bi mogli privremeno onesposobiti elektronske sisteme.
Zbog toga je švedska centralna banka već ranije pozvala vlasti da donesu poseban zakon koji bi osigurao očuvanje gotovine kao važnog sredstva plaćanja. Ipak, takav zakon za sada još uvijek nije usvojen.
Osim toga, iz centralne banke su najavili i dodatne mjere koje bi mogle povećati sigurnost sistema plaćanja. Jedna od njih odnosi se na uvođenje mogućnosti offline kartičnog plaćanja, koje bi trebalo biti dostupno građanima najkasnije do 1. jula. To bi značilo da bi kartice mogle funkcionisati i u situacijama kada dođe do prekida internetske veze ili drugih tehničkih poteškoća, barem za osnovne kupovine poput hrane i lijekova.
Slične preporuke već su uvele i druge zemlje sjeverne Evrope. Centralne banke u Finskoj i Norveškoj, koje takođe imaju granicu s Rusijom, savjetuju građanima da uvijek kod kuće imaju određenu količinu gotovine. Takođe preporučuju korištenje više bankovnih kartica kako bi građani imali rezervne opcije plaćanja u slučaju problema sa jednim sistemom.
Sve ove mjere imaju za cilj povećati otpornost društva na različite krizne situacije i osigurati da građani mogu nastaviti obavljati osnovne životne aktivnosti čak i u okolnostima kada dođe do poremećaja u funkcionisanju savremenih tehnologija i finansijskih sistema.
