Nagle promjene vremena i ustrajno visoke temperature koje pratimo već nekoliko tjedana predstavljaju potencijalnu opasnost ne samo za osobe s kardiovaskularnim bolestima već i za opću populaciju.
Kao rezultat toga, liječnici doživljavaju priljev pacijenata, a broj pojedinaca na bolničkom liječenju stalno raste na tjednoj bazi. Posebno zabrinjava trend porasta zabrinutosti i pritužbi mladih građana.
Tijekom razdoblja visokih temperatura i toplinskih valova, važno je prepoznati da su osobe s kroničnim bolestima suočene s najvećim rizikom, osobito kada zrak postane pretjerano vlažan, doseže 70 posto ili više. Kako bi zaštitili srce, stručnjaci ističu tri bitne smjernice: održavanje optimalne razine hidratacije, traženje utočišta u sjenovitim područjima i suzdržavanje od naporne tjelesne aktivnosti.
Porast temperature potiče širenje krvnih žila, što dovodi do pada krvnog tlaka. Posljedično, mogu se pojaviti simptomi niskog krvnog tlaka, poput slabosti, vrtoglavice i nedostatka zraka, što povremeno rezultira privremenim gubitkom svijesti. Nažalost, zdravstveni djelatnici dobro su svjesni porasta broja kardiovaskularnih bolesnika koji se obično događa tijekom ljetne sezone.
Tijekom ovog tekućeg toplinskog vala, koji traje gotovo dva tjedna, došlo je do porasta broja osoba koje traže liječničku pomoć zbog akutnog infarkta miokarda i pogoršanja već postojećih stanja. Prema riječima prof. dr. Petra Otaševića s Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje, najugroženiji su ljudi koji su starije ili mlađe osobe s poteškoćama u termoregulaciji.
Za osobe s kardiovaskularnim bolestima ključna je zdrava prehrana, osobito u danima kada su temperature visoke. Liječnici preporučuju konzumaciju obilja voća, povrća i ribe, a unos slatke i masne hrane svesti na minimum.
Osim toga, ključno je uzeti u obzir vrstu tekućine koja se konzumira, jer određeni izbori mogu potencijalno pogoršati stanje pacijenta.
