Iako se odlasci u teretanu često preporučuju, važno je umjereno vježbati i uzimati redovite pauze jer fizički napori mogu umoriti tijelo i povećati vjerojatnost srčanog udara i zastoja srca.
Prof. dr Petar Otašević, specijalista interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u razgovoru za MONDO ističe važnost individualnih zdravstvenih pregleda prije bavljenja tjelovježbom, posebno za srednje starije ili starije osobe, prema preporuci liječnika.
Kao medicinski stručnjaci, dosljedno se zalažemo za tjelovježbu kao dio zdravog načina života, uz izbjegavanje brze hrane i hrane s visokim udjelom masti, šećera ili ugljikohidrata. Naša preporuka je da se redovito bavite tjelesnom aktivnošću ukupno 150 minuta tjedno.
Važno je napomenuti da ovo ne mora biti ograničeno na vježbe u teretani; bilo koji oblik tjelesne aktivnosti u kojem uživate, poput hodanja, brzog hodanja, trčanja, vožnje bicikla i još mnogo toga, koristan je, prema medicinskim stručnjacima.
Kao što on sugerira, oprez i uspostavljanje prethodne kontrole ključni su, osobito kada se radi o pojedincima u demografskoj skupini srednjih godina.
Stručnjaci za MONDO sugeriraju da bi osobe koje su u srednjoj životnoj dobi trebale razmisliti o procjeni svog cjelokupnog zdravstvenog stanja prije nego krenu s režimom vježbanja, posebice ako namjeravaju ići u teretanu. Preporuča se podvrgnuti se sveobuhvatnoj kardiološkoj procjeni koja uključuje mjerenje krvnog tlaka, laboratorijske pretrage, EKG i ultrazvuk srca. Ova procjena pomoći će u određivanju sigurnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću i utvrđivanju odgovarajućeg intenziteta vježbanja.
Odredite maksimalnu brzinu kojom vaše srce može kucati.
U području kardiovaskularnih aktivnosti poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla i preskakanja užeta, koje povećavaju izdržljivost, valja istaknuti da daju povoljne rezultate za kardiovaskularni sustav, istaknuo je govornik. Nadalje, ove kardio vježbe pridonose povećanom trošenju kalorija, promičući tako učinkovito upravljanje težinom.
Prema riječima liječnika, bavljenje kardiotreningom nudi brojne dobrobiti i pogodno je za osobe svih razina tjelesne spremnosti, pod uvjetom da je intenzitet prilagođen njihovom osobnom tjelesnom stanju. Ove vrste vježbi, poznate kao aerobne vježbe, učinkovito povećavaju našu izdržljivost angažirajući sve skupine mišića, uključujući i srce.
To dovodi do povećane potrošnje kisika i sagorijevanja pohranjene masti. Važno je napomenuti da određene dobne demografske skupine trebaju proći zdravstvenu procjenu prije započinjanja bilo kakvog režima vježbanja, kao što liječnik ponavlja.
Nasuprot tome, opći savjet našeg stručnjaka je da pripazite na brzinu kojom vam srce kuca.
Prema riječima liječnika, ključno je osigurati da broj otkucaja srca ne prijeđe maksimalnu granicu, koja se može odrediti oduzimanjem dobi pojedinca od 220.
Na primjer, ako netko ima 50 godina, oduzimanjem toga od 220 dobiva se maksimalni broj otkucaja srca od 170 otkucaja u minuti. Doktorica naglašava da se ta gornja granica ne smije prijeći. Nadalje, liječnik zaključuje da će se s godinama maksimalni broj otkucaja srca smanjivati.
