Tradicija i običaji pred vjerske praznike su veoma važni za pravoslavne vjernike, pogotovo starije generacije koje njeguju i drže se vjerskih propisa.
Božićni post, koji traje 40 dana i završava proslavom rođenja Isusa Hrista, započeo je danas prema kršćanskoj tradiciji.
Post je više od pukog izbjegavanja određene hrane; to također uključuje vođenje računa o svojim postupcima i mislima i njihovo usklađivanje s vjerskim načelima.
Patrijarh Pavle govorio je o učincima pravog posta, za koji tvrdi da kod pojedinca stvara osjećaj smirenosti. Kroz to se može steći uvid u spoznaju da jedino Božja milost može pružiti spasenje čovječanstvu.
Sveti su oci, u svojoj težnji za kreposnim ponašanjem i privrženošću vjerskom nauku, naglašavali važnost rasuđivanja. Ova osobita vrlina odnosi se na sposobnost razlikovanja između onoga što je korisno i onoga što je štetno, da se razlikuje istina od laži.
Postoje dvije vrste posta: tjelesni i duhovni. Tjelesni post podrazumijeva suzdržavanje od konzumiranja masne hrane. S druge strane, duhovni post uključuje introspektivni pogled na vlastito duhovno stanje i služi kao sredstvo za uklanjanje svake negativnosti iz duše dok je hranimo pozitivnošću. To je način da se iz duše iskorijeni ono što je štetno i umjesto njega se uzgaja ono što je korisno.
U razgovoru o obiteljskim vrijednostima Njegova Svetost Patrijarh Pavle istaknuo je važnost izbjegavanja tri uobičajena grijeha koja se u našem narodu najčešće čine u postu. Ti grijesi uključuju oholost, koju karakterizira kompleks superiornosti nad drugima, proždrljivost, koja se očituje kroz prejedanje, i neposlušnost postu, što uključuje odstupanje od posta i uživanje u masnoj hrani tijekom slavlja kao što su krštenja.
Treba napomenuti da sveštenici imaju ovlasti odobriti izuzeće nekih pojedinaca od posta, obično iz zdravstvenih razloga.
Post ne znači uskraćivanje hrane ili nanošenje štete vlastitom tijelu. Umjesto toga, to je vrijeme za introspekciju, pronalaženje unutarnjeg mira, izražavanje zahvalnosti Bogu i izbjegavanje negativnih misli, postupaka i ponašanja.
Osim ograničavanja prehrane izbjegavanjem masne hrane, oni koji odluče postiti punih 40 dana trebaju se također distancirati od zlonamjernog ponašanja, uvreda, ljutnje i bilo kojeg drugog ponašanja koje nije u skladu s hrišćanskim vrijednostima.
Prema svetim duhovnim tekstovima i nauku svetog Jovana Zlatoustog, čin tjelesnog posta nema nikakvog značaja ako nije popraćen i duhovnim postom. Nije pohvalno hvaliti se brojem dana koji su prošli bez uživanja u luksuznoj i raznolikoj hrani, već je pravo mjerilo uspjeha tijekom razdoblja posta to je li se netko duhovno popravio.
Prema sačuvanim riječima Jovana Zlatoustog u crkvenim knjigama, nije dovoljno samo tvrditi da je neko duže vrijeme postio ili se uzdržavao od određene hrane ili pića u gruboj odjeći. Umjesto toga, treba razmisliti o tome jesu li doista postigli unutarnji mir i blagost, čak i usprkos ljutnji ili neprijateljstvu.
Ako netko još uvijek gaji osjećaje zlobe u sebi, čemu služi izlaganje tijela takvoj fizičkoj i mentalnoj nevolji? Ovu izjavu prenosi Blic Žena.
Svećenik tvrdi da čin posta služi kao sredstvo za njegovanje samoljublja i ljubavi prema onima oko nas. Tijekom ovog vremena moramo propitivati svoje identitete, odnose i veze s Bogom. Post je prilika za oprost, pokajanje i ispovijed, jer je to vrijeme da umirimo svoju dušu i tražimo pravi put.
Očito je da su same fizičke muke posta nedovoljne ako razdoblje zaključimo s ljutnjom i gorčinom, na isti način na koji smo u njega i ušli.
