Prolazni ishemijski napad (TIA), koji se obično naziva tihi moždani udar, predstavlja privremeni prekid dotoka krvi u mozak i često djeluje kao preteča ozbiljnijem moždanom udaru. Iako simptomi mogu biti suptilni i obično traju samo nekoliko minuta do sati, njihov značaj ne treba zanemariti. Najčešći simptomi uključuju:
Može se pojaviti iznenadna pojava slabosti, obamrlosti ili paralize koja zahvaća jednu stranu tijela – poput ruke, noge ili lica. Ovo se stanje često manifestira kao spuštanje jednog kuta usta.
Problemi povezani s govorom i razumijevanjem: Može doći do naglog početka izazova u artikulaciji misli ili razumijevanju govornog jezika. Zapažanja mogu uključivati nejasan govor ili nemogućnost pronalaženja odgovarajućeg rječnika.
Poremećaji vida mogu se manifestirati kao iznenadni gubitak vida, jednostrani gubitak vida ili doživljaj dvoslike. Osim toga, mogu se pojaviti problemi povezani s vrtoglavicom i ravnotežom.
Može doći do iznenadne vrtoglavice, poteškoća u hodanju ili nedostatka koordinacije. Netko bi mogao osjetiti vrtoglavicu ili biti u opasnosti od pada.
Glavobolje:
Neočekivana i netipična glavobolja koja se javlja bez vidljivog razloga.
Zbunjenost:
Nagla dezorijentacija, poteškoće s prostornom svjesnošću ili gubici pamćenja.
Važno:
Simptomi povezani s tihim moždanim udarom često nestaju neovisno unutar razdoblja od 24 sata, što može rezultirati njihovim odbacivanjem. Unatoč tome, tranzitorni ishemijski napad (TIA) služi kao kritičan pokazatelj upozorenja, signalizirajući povećan rizik od napredovanja do potpunog (ishemičnog) moždanog udara.
Ako se ti simptomi pojave, čak i ako brzo nestanu, nužno je konzultirati liječnika. Od liječnika se može zahtijevati da provede osnovne testove, kao što su MRI, CT skeniranja ili ultrazvučni pregledi krvnih žila, te da modificira pristup liječenju kako bi se identificirala sva ozbiljna stanja u pozadini.
Tko se suočava s najvećim rizikom? Dok je dob značajan čimbenik povećanja rizika, tome doprinose i drugi elementi poput hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i pušenja. Stručnjak upozorava: “Tihi moždani udar može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme, uključujući multiinfarktnu demenciju ili čak simptomatski moždani udar.
Temelj učinkovite prevencije leži u promicanju zdravog načina života, ističu stručnjaci s tog područja. U nastavku je nekoliko preporuka:
Regulirajte krvni tlak ograničavanjem unosa soli na manje od 1 žličice dnevno. Usvojite hranjivu prehranu uključivanjem voća, povrća i hrane bogate vlaknima. Preporučljivo je izbjegavati slatke napitke i crveno meso.
Redovita tjelesna aktivnost od minimalno 30 minuta dnevno može smanjiti rizik za 40%. Osim toga, prestanak pušenja je ključan, jer učinkovito udvostručuje vjerojatnost da ćete doživjeti moždani udar.
Lijekovi koji smanjuju viskoznost krvi ili razinu kolesterola također mogu poslužiti kao učinkovito sredstvo prevencije.
Dugoročni učinci mogu proizaći iz tihog moždanog udara, unatoč odsutnosti vidljivih simptoma. Takvi se učinci mogu manifestirati kao poteškoće s pamćenjem i koncentracijom. Kada se ti događaji ponavljaju, mogu rezultirati multiinfarktnom demencijom, što značajno smanjuje kvalitetu života. Simptomi povezani s ovim stanjem uključuju promjene u hodu, dezorijentaciju i emocionalnu nestabilnost.
Kada treba razmisliti o traženju pomoći? Uočite li probleme s pamćenjem, gubite ravnotežu ili se susrećete s čestim padovima, potrebno je bez odgađanja konzultirati liječnika. Rano prepoznavanje čimbenika rizika, poput fibrilacije atrija, može spasiti život.
Tihi moždani udar je problem koji zahtijeva našu pozornost i ne smije se zanemariti. Stavljanjem naglaska na prevenciju, ranu dijagnozu i usvajanje zdravog načina života, možemo uvelike smanjiti rizik i poboljšati ukupnu kvalitetu života.
Jesu li vam ove informacije bile korisne? Razmislite o dijeljenju ove objave sa svojim prijateljima.
