Doktor Čubrilo često je tema u medijima, naročito kada se govori o savjetima za zdrav način života i pravilnu ishranu. Njegovi stavovi često izazivaju pažnju jer nude drugačiji pogled na probleme koji su danas veoma rasprostranjeni, poput povišenog holesterola.
Kada se pomene holesterol, većina ljudi odmah ga povezuje sa masnom hranom i začepljenjem krvnih sudova. Ipak, savremena saznanja ukazuju na to da problem nije toliko u samoj hrani, koliko u načinu na koji je organizam obrađuje. U središtu tog procesa nalazi se hormon insulin, koji ima mnogo veću ulogu nego što se obično misli.
Insulin, koji proizvodi pankreas, prvenstveno reguliše nivo šećera u krvi, ali istovremeno utiče i na skladištenje masti, rad jetre i proces stvaranja holesterola. Kada je nivo insulina konstantno povišen – što se često dešava zbog nepravilne ishrane bogate šećerima i jednostavnim ugljenim hidratima – jetra počinje da pretvara višak šećera u masnoće i holesterol. To može dovesti do problema poput masne jetre i povišenih vrijednosti holesterola.
Zanimljivo je da hrana poput pljeskavica, ćevapa i prženih jela ne unosi direktno holesterol u krv, već opterećuje varenje i izaziva reakciju organizma koja povećava lučenje insulina. Upravo taj proces podstiče jetru da proizvodi više holesterola nego što je potrebno. Zato se sve više naglašava da problem nije sam holesterol, već način na koji se stvara i reguliše u tijelu.
Takođe, često se pogrešno smatra da je LDL, takozvani „loš“ holesterol, uvijek štetan. U stvarnosti, LDL ima važnu funkciju u organizmu jer prenosi materije potrebne za stvaranje hormona. Problem nastaje tek kada LDL oksidira – tada postaje oštećen, gubi svoju funkciju i počinje da se taloži na zidovima krvnih sudova, što može dovesti do ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.
Vrijednosti holesterola oko 6 do 6,5 ne moraju nužno biti alarmantne, jer mogu ukazivati na pojačanu proizvodnju u jetri, probleme sa izlučivanjem žuči ili prisustvo oksidovanog holesterola. Zato je važno posmatrati širu sliku, a ne samo brojke.
Prema savjetima dr Čubrila, postoje tri ključna koraka za održavanje ravnoteže holesterola. Prvi je regulacija insulina, koja se postiže smanjenjem unosa rafinisanih šećera i jednostavnih ugljenih hidrata, kao i umjerenim unosom masti. Drugi je unos antioksidanasa kroz svježe voće i povrće, integralne žitarice i zdrave izvore masti, čime se sprečava oksidacija LDL holesterola. Treći važan korak je podrška radu žuči i detoksikaciji organizma, na primjer konzumacijom limunade sa đumbirom, koja može poboljšati protok žuči i izlučivanje viška holesterola.
Sve više stručnjaka danas naglašava da je problem holesterola usko povezan sa hormonalnim balansom, a posebno sa insulinom. Kontrolom ovog hormona može se uticati na proizvodnju i funkciju holesterola, kao i na cjelokupan metabolizam masti i šećera.
**Zaključak**
Holesterol nije neprijatelj, već važan dio našeg organizma i neophodan za brojne funkcije, uključujući proizvodnju hormona. Problem nastaje tek kada dođe do poremećaja u njegovoj regulaciji, najčešće usljed hronično povišenog insulina i loših životnih navika.
Zato je ključno usmjeriti pažnju na uzrok, a ne samo na posljedicu. Pravilna ishrana, smanjen unos šećera, redovna fizička aktivnost i briga o radu jetre mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja. Umjesto brzih rješenja, dugoročni pristup koji uključuje balansirane navike daje najbolje rezultate.
Na kraju, odgovornost za zdravlje leži u svakodnevnim izborima. Male, ali dosljedne promjene mogu imati veliki uticaj na cjelokupno stanje organizma i pomoći u prevenciji ozbiljnih bolesti.
