Hladni radijatori nakon ljetne pauze jedan su od najčešćih problema s kojima se susreću domaćinstva koja koriste etažno grijanje. Kako ističe električar Tomislav Micić, upravo početak grejne sezone često donosi neprijatna iznenađenja, naročito kada sistem mjesecima nije bio u funkciji. Pravilno podešavanje grijanja, kao i korištenje savremenih i preciznih termostata, može značajno uticati i na udobnost u domu i na visinu mjesečnih računa.
Tokom zimskih mjeseci mnogima predstavlja izazov kako postići optimalnu temperaturu u stanu, a da pritom troškovi ne budu previsoki. Tomislav Micić objašnjava da efikasno grijanje ne zavisi samo od jačine sistema, već i od njegovog pravilnog održavanja i načina korištenja. Loše podešen sistem može trošiti mnogo više energije nego što je potrebno, a da pritom ne pruža adekvatnu toplotu.
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih radijatori ostaju hladni nakon ljeta jeste pumpa za etažno grijanje. Kako Micić navodi, pumpa tokom toplih mjeseci ne radi, pa se dešava da zaglavi i ne može da pokrene cirkulaciju vode kroz sistem. U nekim slučajevima problem može biti i u samom kotlu, koji posjeduje sigurnosnu zaštitu od niskog pritiska. Kada u sistemu nema dovoljno pritiska, kotao se automatski isključuje i ne može da započne s radom.
Zbog toga je, prema savjetima stručnjaka, izuzetno važno da se prije početka sezone grijanja provjeri pritisak u sistemu. Svaki kotao ima ugrađen manometar koji pokazuje trenutni pritisak, najčešće u rasponu od nula do četiri ili šest bara. Idealno stanje je kada se pritisak kreće između jednog i dva bara. Ukoliko je ispod jednog, to je jasan znak da sistem ne funkcioniše kako treba i da je najbolje pozvati ovlaštenog servisera.
Micić upozorava i na čestu grešku koju mnogi prave pokušavajući sami riješiti problem. Naime, veliki broj ljudi samoinicijativno dopunjava vodu u sistem, misleći da je to jedini uzrok niskog pritiska. Međutim, pritisak ne zavisi isključivo od količine vode, već i od ispravnosti i podešenosti ekspanzionog suda. Voda se tokom zagrijavanja širi, a tokom hlađenja skuplja, a upravo ekspanzioni sud služi da to kompenzuje. Ako nije pravilno podešen prema fabričkim parametrima, dodavanje vode može dovesti do još većih problema, uključujući curenje vode iz sistema.
Kada je riječ o visokim računima za struju, Micić ističe da etažno grijanje samo po sebi ne mora biti skupo, ali da nepravilna upotreba često dovodi do prekomjerne potrošnje. Najefikasniji način da se potrošnja smanji jeste korištenje preciznih sobnih termostata. Klasični analogni termostati sa točkićem, koji se još uvijek često koriste, veoma su neprecizni. Često se dešava da su podešeni na, primjerice, 23 stepena, a sistem grije sve dok temperatura ne pređe 26 ili 27 stepeni, što dovodi do višesatnog nepotrebnog rada.
Zbog toga Micić preporučuje digitalne termostate koji precizno održavaju zadanu temperaturu i automatski uključuju ili isključuju grijanje po potrebi. Osim toga, kao dodatnu mjeru štednje, savjetuje kombinovanje različitih sistema grijanja, poput inverter klima-uređaja. Inverteri, naročito u periodima kada temperature nisu ekstremno niske, troše i do tri puta manje električne energije u odnosu na klasične sisteme.
Na kraju, električar upozorava i na važnost praćenja ukupne potrošnje struje. Prelazak granice od 1600 kilovat-sati mjesečno može dovesti do znatno viših cijena električne energije. Upravo zbog toga, racionalno upravljanje grijanjem, pravilno održavanje sistema i korištenje savremenih tehnologija mogu donijeti značajne uštede i olakšati zimsku sezonu.
