Spavanje ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, osobito kod osoba koje pate od kroničnih bolesti. Bitno je prepoznati da svaki organizam posjeduje jedinstvene karakteristike i različite dnevne zahtjeve, što zahtijeva da odmor bude prilagođen tim čimbenicima.
Ipak, preporučljivo je imati na umu predloženi režim spavanja koji je primjeren različitim životnim razdobljima, a više informacija o ovoj temi možete pronaći u članku dostupnom na portalu laslau.
Koja je odgovarajuća količina sna koju bi osoba trebala imati? Zahtjevi za trajanje sna razlikuju se ovisno o dobi, a trenutne smjernice utvrđuju idealne sate praveći jasnije razlike među različitim dobnim kategorijama.
Nacionalna zaklada za spavanje formulirala je i objavila preporuke koje se tiču potrebe za spavanjem, utemeljene na opsežnom pregledu aktualnih znanstvenih istraživanja i rasprava s medicinskim stručnjacima i stručnjacima iz različitih disciplina.
Sukladno tome, preporučeno trajanje spavanja za djecu kategorizirano je u šest različitih dobnih skupina: novorođenčadima (od 0 do 3 mjeseca) savjetuje se odmor između 14 i 17 sati, dojenčadi (od 4 do 11 mjeseci) idealno bi trebalo spavati otprilike 12 do 15 sati, dok mala djeca (od 1 do 2 godine) trebaju oko 11 do 14 sati sna.
Djeca predškolske dobi, u dobi od 3 do 5 godina, trebaju otprilike 10 do 13 sati sna svaki dan; djeca školske dobi, od 6 do 13 godina, trebala bi imati oko 9 do 11 sati. Adolescentima u dobi od 14 do 17 godina preporučuje se 8 do 10 sati sna. Nadalje, razvijen je novi vodič za spavanje za odrasle, koji ih kategorizira u dvije skupine: mlade i starije odrasle osobe.
Osobama u dobi od 15 do 25 godina savjetuje se da spavaju između 7 i 9 sati svaki dan, dok odraslima u dobi od 26 do 64 godine treba otprilike 7 do 9 sati odmora. Za one starije od 65 godina preporučeno trajanje sna je između 7 i 8 sati. Ključno je njegovati zdrave navike koje potiču adekvatan odmor. U nastavku je nekoliko razloga da obratite posebnu pozornost na svoje obrasce spavanja:
Pojedinci koji pate od depresije mogu se naći u situaciji da prekomjerno spavaju ili se suočavaju s poteškoćama s nesanicom.
Pretjerano ili nedovoljno sna može pogoršati simptome depresije. Osim toga, nedovoljno sna može uzrokovati glavobolje i spriječiti prijenos neurotransmitera, uključujući serotonin – hormon povezan sa srećom – da dopre do mozga.
Dijabetes – Pretjerano spavanje pridonosi razvoju dijabetesa tipa 2 smanjujući sposobnost tijela da metabolizira glukozu. Bol u leđima – obilje sna dovodi do smanjenja kretanja i tjelesne aktivnosti, što rezultira bolovima u leđima, nelagodom u zglobovima i ukočenošću mišića.
Na pretilost utječe prekomjerno spavanje, što može otežati metaboličke procese, što dovodi do skladištenja energije kao masti, a ne do njezinog iskorištavanja. Što se tiče bolesti srca, brojne studije pokazuju da su osobe koje spavaju otprilike 11 sati dnevno izložene većem riziku od razvoja bolesti srca u usporedbi s onima koji spavaju oko 8 sati.
Pretjerano spavate? Kao i nedovoljno sna, dugotrajno spavanje može negativno utjecati na naše zdravlje, stoga je ovu štetnu naviku neophodno izbaciti.
Uspostavite rutinu spavanja i pridržavajte je se u skladu sa svojim stilom života.
Ako se ujutro nakon što vam se oglasi alarm još uvijek osjećate umorno, razmislite o tuširanju mlakom vodom kako biste se okrijepili. Ako vrijeme dopušta, bavite se tjelesnim vježbama. Ovaj vam pristup omogućuje da dan započnete aktivno i puni energije.
Kako bi se osigurala odgovarajuća hidratacija organizma, preporučljivo je redovito piti vodu, posebice čašu mlake vode odmah nakon buđenja.