Doktorka Snežana Bašić gostovala je u emisiji Jutro na Prvoj, gdje je govorila o tome šta najviše utiče na povišen holesterol, ali i o tome da li on uvijek mora predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju. Tokom razgovora pokušala je razjasniti brojne dileme i zablude koje prate ovu temu, naglašavajući da se o holesterolu često govori pojednostavljeno, bez uzimanja u obzir šire slike.
Prema njenim riječima, dugogodišnje iskustvo u radu s pacijentima pokazalo joj je da ne treba uvoditi stroge i restriktivne dijete, naročito ne one koje podrazumijevaju povećan unos biljnih masti. Ističe da na našem podneblju postoji genetska predispozicija, odnosno metabolička greška u načinu na koji organizam obrađuje holesterol.
Zbog toga, kako navodi, nije realno očekivati da svi ljudi imaju istu „idealnu“ vrijednost holesterola. Smatra da je pogrešno insistirati na univerzalnoj granici, jer je holesterol samo jedan od faktora rizika, a ne jedini pokazatelj zdravlja.
Doktorka objašnjava i da se metabolički poremećaji ne aktiviraju isključivo hranom, kako se često vjeruje. Kao jedan od glavnih okidača navodi stres, koji može pokrenuti genetsku sklonost ka poremećaju metabolizma masti.
Podsjeća da su naši preci često razvijali probleme s masnoćama u krvi tek u starijoj dobi, dok se danas, zbog savremenog načina života, ti poremećaji javljaju znatno ranije. Posebno naglašava fizičku neaktivnost kao ozbiljan faktor rizika, ističući da je nekadašnji način života podrazumijevao mnogo više fizičkog rada nego danas, pa čak i kod djece.
Važan dio njenog objašnjenja odnosi se na porijeklo masnoća u krvi. Prema njenim riječima, samo oko 30 posto masti unosimo hranom, dok čak 70 posto proizvodi sama jetra kroz proces sinteze. Zbog toga smatra da je pogrešno oslanjati se isključivo na dodatke ishrani s nezasićenim mastima, poput omega preparata, jer jetra može te masti preraditi i pretvoriti u zasićene. Naglašava i da je holesterol neophodan za organizam – od njega nastaju hormoni, a njegova struktura prisutna je u gotovo svim hormonima u tijelu. Takođe je važan za rad mozga, jer učestvuje u stvaranju neurotransmitera, odnosno prenosioca nervnih impulsa.
Govoreći o iskustvu iz Švedske, doktorka je navela da je upoznala drugačiji pristup regulaciji masnoća. Istakla je značaj glukana iz ovsa, koji mogu vezivati masti u crijevima i smanjiti njihovu apsorpciju. Objasnila je i da jetra može pretvarati šećere u masti, ali i masti u šećere kroz proces glukoneogeneze, zbog čega osobe s dijabetesom moraju posebno paziti na ravnotežu između unosa šećera i masti.
Na pitanje o biljnim mastima, doktorka je iznijela stav da one nisu uvijek najbolji izbor, posebno kada se termički obrađuju. Smatra da organizam određene životinjske masti lakše vari i da su one stabilnije pri zagrijavanju. Ipak, naglašava razliku između kuhanja i konzumiranja sirovih ulja.
Kada se ulja koriste bez zagrijavanja, poput maslinovog, bundevinog, susamovog ili ulja od koštice grožđa, mogu biti dobar izbor. Međutim, pri visokim temperaturama dolazi do promjena u njihovoj strukturi, što može dovesti do stvaranja spojeva povezanih s povećanjem LDL holesterola.
Zaključno, doktorka Bašić poručuje da je tema holesterola kompleksna i da zahtijeva individualan pristup svakom pacijentu. Umjesto jednostavnih rješenja i strogih dijeta, važno je razumjeti ulogu genetike, stresa, fizičke aktivnosti i ukupnog načina života. Samo balansiran pristup i dobra informisanost mogu dugoročno doprinijeti očuvanju zdravlja.
