Kleopatra, poznata proročica s Balkana, stekla je veliku slavu 1990-ih prije nego što je nestala u zagonetnim uvjetima. Otkrijte sadašnju lokaciju i izgled ove intrigantne osobe.
Intrigantan detalj odnosi se na današnju prisutnost i sliku Kleopatre, koja je slovila za najpoznatiju proročicu Balkana.
Početkom devedesetih Dušica Ilić, koju su nazivali Kleopatrom, postala je značajna ličnost koja je mnoge osvojila svojim prikazom proročice. Proglasivši se kraljicom proroka, pružila je utjehu brojnim ljudima koji su tražili smjernice o svojoj budućnosti, postavljajući pitanja o stvarima poput financijskog uspjeha i potrage za iskrenom ljubavi.
Zbog toga je često dobivala pozive od pojedinaca željnih saznanja što im je sudbina namijenila.
Zanimljivo je primijetiti da je prije nego što je postala priznata kao proročica, imala karijeru u pjevanju. Poznavatelji njezina rada često se sjećaju njezina izuzetnog intervjua na sajmu u Rumi, gdje je svoje vokalne sposobnosti pokazala uz Paju Kiflicu.
Ja sam pjevač koji je, kako se vjeruje, izazivao oduševljenje kod jugoslavenske publike, ali ne mogu shvatiti zašto je to tako. Privukao sam znatnu bazu obožavatelja i postao vrlo tražen, osobito među vlasnicima privatnih restorana.
“Hajde malo na temu ljubavi. Upravo sada nastupam u Rumi, tačnije u jednom poznatom lokalu čiji je vlasnik Paja Kiflica, gdje ću pjevati cijeli juni”, napomenula je tada Kleopatra.
Kleopatra nije samo vodila vlastitu emisiju uživo na lokalnoj mreži, dajući gledateljima priliku da se uključe, nego je također radila s raznim pop zvijezdama, koristeći svoj talent za predviđanje njihove budućnosti.
Na vrhuncu popularnosti potpuno je nestala. Prema izvješćima, on sada živi u Bosni i Hercegovini, ali se rijetko pojavljuje u javnosti.
Nedavno su se na društvenim mrežama podijelile slike za koje se tvrdilo da prikazuju Kleopatrin sadašnji izgled, a brojni gledatelji primijetili su da se čini da se malo promijenila.
Zastanite na trenutak i pogledajte kako to sada izgleda.
BONUS:
NEUROLOG: Mozak ne voli masnoće, duvan i alkohol. Ali on voli OVO i svi bi trebali znati za to!
Zdravlje našeg mozga ključno je za našu opću dobrobit, a metode koje koristimo za brigu o njemu mogu značajno utjecati na naše mentalne i kognitivne funkcije tijekom vremena. Niz čimbenika, uključujući izbor prehrane, način života i emocionalna stanja, može utjecati na zdravlje mozga. Ovaj tekst će se baviti negativnim učincima koje loše navike mogu imati na mozak, kao i prijedlozima za očuvanje njegovog zdravlja.
Učinci štetnih navika na rad mozga su značajni. Konzumacija nezdrave hrane ili izostavljanje doručka može ozbiljno narušiti kognitivne performanse. Doručak igra vitalnu ulogu opskrbljujući tijelo energijom nakon noći posta; bez njega, učinkovitost mozga u rješavanju svakodnevnih aktivnosti može se smanjiti. Zanemarivanje ovog osnovnog obroka može rezultirati smanjenom koncentracijom, slabljenjem pamćenja i općim osjećajem mentalnog umora.
Bavljenje multitaskingom, što uključuje izvršavanje nekoliko zadataka istovremeno, može imati štetne učinke na mozak.
Primjer za to je čin vožnje tijekom telefonskog razgovora, koji predstavlja značajan pritisak na mozak zbog potrebe da se obrađuju različite informacije odjednom. Ovo kognitivno preopterećenje može dovesti do otežanog donošenja odluka i povećane vjerojatnosti nesreća.
Dodatni čimbenici koji mogu značajno naštetiti zdravlju mozga uključuju stres, pušenje i konzumaciju alkohola. Pušenje smanjuje opskrbu mozga kisikom, što potencijalno može dovesti do oštećenja moždanih stanica.
Dok alkohol može dovesti do problema s kratkoročnim pamćenjem, on također može nanijeti dugotrajnu štetu mozgu. U međuvremenu, stres može potaknuti upalne procese u mozgu, pridonoseći nizu mentalnih poremećaja.
Na mozak može negativno utjecati pretjerana uporaba tehnologije i društvenih medija. Ovisnost o ovim uređajima može rezultirati mentalnom izolacijom, nepovoljno utječući na emocionalnu dobrobit i društvene interakcije. Nadalje, stalna izloženost plavom svjetlu koje emitiraju zasloni može ometati san, bitnu komponentu za regeneraciju mozga.
Savjeti za očuvanje zdravlja mozga počinju hranjivim doručkom. Savjetuje se konzumiranje hrane bogate nutrijentima, uključujući cjelovite žitarice, voće, orašaste plodove i proteine. Ove namirnice donose bitne mikronutrijente koji potiču rad mozga. Osim toga, važno je uživati u doručku u mirnom okruženju, bez ometanja, dopuštajući i tijelu i umu da se koncentriraju na probavu i apsorpciju hranjivih tvari.
Za zdravlje mozga ključna je kvalitetna hrana, uključujući niskokalorično meso poput puretine i ribe. Tamna čokolada bogata antioksidansima, prirodni kakao i med također mogu poboljšati kognitivnu funkciju.
Kako biste podržali zdrav protok krvi u mozgu, korisno je kloniti se masne i pretjerano slane hrane jer je održavanje zdravog krvnog tlaka ključno.
Održavanje odgovarajuće hidratacije ključno je za zdravlje mozga. Potreban je dovoljan unos vode kako bi se viskoznost krvi održala na odgovarajućoj razini, osiguravajući da mozak dobije dovoljno kisika i hranjivih tvari. Preporučljivo je izbjegavati gazirana pića i druge slatke napitke koji mogu štetno utjecati na zdravlje.
Presudni čimbenik u očuvanju zdravlja mozga je mentalna aktivnost. Ostati mentalno oštar može se postići bavljenjem aktivnostima kao što su čitanje, stjecanje novih vještina, rješavanje zagonetki i interakcija s drugima.
Ovi napori potiču stvaranje novih sinapsi u mozgu, što može pomoći u sprječavanju kognitivnog pada.
Drugi ključni element za održavanje zdravlja mozga je tjelesna aktivnost. Redovito vježbanje, ples ili čak osnovni pokreti mogu poboljšati cirkulaciju krvi u mozgu, potaknuti razvoj novih moždanih stanica i podići raspoloženje. Osim toga, tjelesna aktivnost pomaže u ublažavanju stresa, pružajući dodatnu zaštitu mozgu.
Adekvatan san neophodan je za regeneraciju mozga i održavanje njegovih funkcija. Savjetuje se ciljati na minimalno šest sati kvalitetnog sna svake noći. Osim toga, važno je izbjegavati izlaganje ekranu najmanje jedan do dva sata prije spavanja kako biste pomogli mozgu da se opusti i pripremi za odmor.
Prijedlozi za svakodnevnu praksu Jutarnja rutina igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga. Preporučljivo je rano ustati, otvoriti prozor kako bi ušao svjež zrak, duboko disati i popiti dvije čaše vode. Pridržavanje ovih navika može povećati razinu energije i pripremiti vaš mozak za dan koji dolazi.
Optimalna razdoblja za bavljenje složenijim zadacima javljaju se kada je mozak na vrhuncu aktivnosti, točnije od 10:00 do 12:00 i ponovno od 16:00 do 18:00. Za održavanje dosljedne razine energije tijekom dana, hranjiva i dobro proporcionalna večera koja nije preteška može biti korisna.
Na održavanje zdravlja mozga značajno utječe emocionalno blagostanje. Pozitivni osjećaji i smiješak mogu smanjiti razinu stresa dok poboljšavaju cjelokupno mentalno zdravlje. Prihvaćanjem malih životnih radosti i izbjegavanjem stresa može se podržati mentalna ravnoteža.
