Moja svekrva se odrekla imovine u korist svoje braće, a slično je i moj svekar doneo istu odluku; ne radi se o beznačajnim iznosima, već o značajnim uštedama, nekretninama i imovini.

Trenutno, oba roditelja očekuju da će im njihov sin, koji je moj muž, pružiti finansijsku podršku.

Obavestila sam ga da je dobrodošao da pokuša, ali ću odmah potražiti pravnog saveta u vezi sa razvodom.

Kao suvlasnik rezidencije koju smo zajedno izgradili, on nema ovlašćenje da me izbaci. Vozilo je u zajedničkom vlasništvu i saopštila sam da nameravam da dam otkaz ako dobiju finansijsku podršku, s obzirom da do sada nismo imali nikakvu pomoć. U takvom scenariju, on bi bio odgovoran za izdržavanje dece, a sva preostala sredstva bi se izdvajala za izdržavanje roditelja, pod uslovom da ima dovoljno sredstava.

On mi predočava platu, a ja ću odmah moći da se uverim da li im isplaćuje sredstva.

Odgajan od oca čiji su roditelji izazvali razdor u našoj porodici, odlučan sam da ni ja ni moja deca nećemo doživeti razdvajanje zbog nedostataka nepodobnih roditelja, čak ni po cenu razvoda.

 

BONUS ČLANAK:

Svakodnevno se bavimo ovom aktivnošću, često ne prepoznajući njen potencijal da doprinese demenciji: navici koja može biti štetna za zdravlje mozga.

Nije široko poznato da određene dnevne navike mogu povećati rizik od razvoja demencije za čak 50%.

Gledanje televizije: aktivnost koja može oštetiti kognitivnu funkciju. Nakon napornog i napornog dana, brojni pojedinci utjehu pronalaze u gledanju filmova ili televizijskih serija. Ipak, dugotrajno gledanje televizije može negativno utjecati na vid i povećati rizik od razvoja demencije.

Studija objavljena u Journal of the American Medical Directors Association ispitala je odnos između vremena provedenog pred ekranom i kognitivnog zdravlja među sredovječnim i starijim odraslim osobama.

Istraživanje je obuhvatilo preko 400.000 osoba iz Velike Britanije, prosječne dobi od 55,8 godina. Rezultati su pokazali da posvećivanje pet sati dnevno gledanju televizije može povećati vjerojatnost razvoja demencije, Parkinsonove bolesti i moždanog udara.

Istraživačka studija koju su proveli istraživači s Medicinskog sveučilišta Tianjin u Kini analizirala je podatke 407.792 osobe u dobi između 37 i 73 godine. Unutar ove kohorte, 40 000 sudionika dobilo je snimanje mozga. Tijekom praćenja od 13 godina, dijagnoze su uključivale 5227 osoba s demencijom, 6822 koje su doživjele moždani udar i 2308 s dijagnosticiranom Parkinsonovom bolešću.

Većina ispitanika, točnije 61 posto, izjavilo je da pred ekranom provede između jednog i četiri sata dnevno. U prosjeku su sudionici svaki dan posvetili 2,7 sati gledanju televizije, dok je njihovo vrijeme provedeno ispred računala u prosjeku iznosilo 1,1 sat.

Navike gledanja televizije povezane su s povećanim rizikom od demencije i nekoliko drugih bolesti. Oni koji dnevno gledaju televiziju tri do pet sati suočavaju se s 15% većom vjerojatnošću da će razviti demenciju u usporedbi s osobama koje ograniče gledanje na jedan sat ili manje. Štoviše, osobe koje dnevno provode više od pet sati ispred ekrana imaju 44% veći rizik od demencije, 12% veći rizik od moždanog udara i 28% veći rizik od Parkinsonove bolesti (izvor Danas.rs).

Točni čimbenici koji pridonose štetnom učinku gledanja televizije na mozak još uvijek su donekle nejasni. Jedna teorija predlaže da sjedilački način života, obilježen ograničenom tjelesnom aktivnošću, može dovesti do kronične upale i smanjenog dotoka krvi u mozak. Stoga, može biti slučaj da problem ne leži u samom činu gledanja televizije, već u ostajanju sjediti duže vrijeme bez uključenja u bilo kakvo kretanje.

Jesu li vam ove informacije bile korisne? Pozivamo vas da ovu objavu podijelite sa svojim poznanicima.