Ulazak u 2026. godinu označava početak jedne od najvažnijih promjena u zdravstvenom sistemu Srbije u posljednjih nekoliko decenija. Iako se na prvi pogled ne radi o izgradnji novih bolnica ili nabavci savremene medicinske opreme, proces digitalizacije donosi suštinske promjene u načinu na koji građani koriste zdravstvene usluge, prate svoje zdravstveno stanje i pristupaju medicinskoj dokumentaciji. Ove promjene utiču na svakodnevnu komunikaciju između pacijenata i zdravstvenih ustanova, ali i na cjelokupan način funkcionisanja sistema.
Lični zdravstveni broj i elektronski karton – temelj digitalne reforme
Od 1. januara 2026. godine svaki građanin Republike Srbije dobija jedinstveni lični zdravstveni broj, koji postaje njegov stalni digitalni identifikator u okviru zdravstvenog sistema. Taj broj objedinjuje sve podatke o zdravlju jedne osobe – od evidencije pregleda i propisanih terapija, preko dijagnoza, pa sve do rezultata laboratorijskih i drugih dijagnostičkih ispitivanja.
Elektronski zdravstveni karton zamišljen je kao centralna baza podataka u kojoj se nalaze svi važni podaci o pacijentu: osnovne lične informacije, status zdravstvenog osiguranja, podaci o izabranom ljekaru, terapije koje koristi, evidencija vakcinacija, informacije o alergijama, hroničnim bolestima i rezultatima medicinskih pretraga. Ovakav sistem omogućava ljekarima brz i pouzdan uvid u kompletno zdravstveno stanje pacijenta, što ima poseban značaj u hitnim situacijama i kod složenih medicinskih procedura.
Jedinstvena baza podataka za javni i privatni sektor
Jedna od najvećih prednosti nove reforme jeste povezivanje javnog i privatnog zdravstvenog sektora u jedinstven informacioni sistem. Do sada su pacijenti često morali donositi nalaze iz privatnih ordinacija u državne zdravstvene ustanove ili iznova objašnjavati svoju medicinsku istoriju. U novom sistemu svi podaci biće objedinjeni na jednom mjestu, automatski povezani sa ličnim zdravstvenim brojem i redovno ažurirani, čime se smanjuje mogućnost grešaka, gubitka dokumentacije i nepotrebnog čekanja.
Zaštita privatnosti i sigurnost podataka
Digitalna zdravstvena infrastruktura razvijena je u skladu sa važećim zakonima Republike Srbije i evropskim standardima zaštite ličnih podataka. Pacijenti ostaju vlasnici svojih medicinskih informacija, a pravo pristupa elektronskom kartonu imaju isključivo ovlašteni zdravstveni radnici i to u okviru svog profesionalnog djelovanja. Svaki pristup podacima se evidentira i ostaje zabilježen u sistemu, što omogućava naknadnu kontrolu i povećava nivo odgovornosti.
Građani će imati mogućnost da putem zvaničnih digitalnih platformi provjere ko je i kada imao uvid u njihove zdravstvene podatke. Članovi porodice ili druge osobe mogu dobiti pristup samo uz jasnu saglasnost pacijenta, čime se dodatno jača povjerenje u sistem i osjećaj sigurnosti.
Prednosti za pacijente i zdravstvene radnike
Digitalizacija značajno pojednostavljuje svakodnevni rad zdravstvenih radnika, jer smanjuje administrativne obaveze i omogućava više vremena za direktan rad sa pacijentima. Medicinski podaci se ažuriraju u roku od 24 sata, što znači da i pacijenti i ljekari uvijek raspolažu najnovijim informacijama. Za hronične bolesnike, starije osobe i hitne medicinske slučajeve ova promjena donosi bolju organizaciju liječenja i manji rizik od pogrešnih procjena.
Prema procjenama stručnjaka, digitalni sistemi u zdravstvu doprinose i efikasnijoj prevenciji bolesti, kao i kvalitetnijem planiranju zdravstvene politike. Centralizovani podaci omogućavaju preciznije statističke analize, bržu reakciju na pojavu zaraznih bolesti i efikasnije sprovođenje programa imunizacije.
Promjena odnosa prema zdravlju i odgovornosti sistema
Uvođenje novih pravila ne predstavlja samo tehničku inovaciju, već simbolizuje dublju promjenu u načinu na koji društvo gleda na zdravlje i odgovornost zdravstvenog sistema prema građanima. Digitalni karton i lični zdravstveni broj daju pacijentima veću kontrolu nad sopstvenim podacima, dok ljekarima omogućavaju precizniji i potpuniji uvid u zdravstveno stanje onih koje liječe.
Primjena ovakvog sistema svrstava Srbiju među zemlje koje prepoznaju značaj savremenih, sigurnih i funkcionalnih rješenja u oblasti zdravstvene zaštite. Transparentniji i organizovaniji zdravstveni sistem, sa manje birokratije i kvalitetnijom komunikacijom između pacijenata i zdravstvenih radnika, predstavlja važan korak u procesu modernizacije zdravstva.
Zaključak
Digitalna transformacija zdravstvenog sistema u Srbiji, koja počinje 2026. godine, predstavlja dugoročnu investiciju u sigurnost, efikasnost i kvalitet zdravstvene zaštite. Građani dobijaju lakši pristup informacijama i veću kontrolu nad vlastitim zdravljem, dok ljekari dobijaju pouzdane alate za donošenje medicinskih odluka. Ova reforma ne donosi samo novu tehnologiju, već uvodi i novu filozofiju odnosa prema zdravlju i veću odgovornost sistema prema svakom pojedincu.
