Ako se bolest ne otkrije na vrijeme, upozorava da će se proces nastaviti, neprimjetan je i dugotrajan, nužno će završiti smrću ako se ne prepozna i ne liječi, a bolest je izlječiva
Zatajenje srca jedan je od najraširenijih zdravstvenih problema u našem narodu, a kardiovaskularne bolesti prve su na popisu uzroka smrti. Prof. dr. Petar Seferović, poznati kardiolog, zato se u razgovoru za RTS Ordinaciju detaljno pozabavio ovom temom i otkrio što uništava srčani mišić.
Često čujemo kako masnoće, slatkiši i alkohol nikako nisu dobri za cjelokupno zdravlje organizma, no profesorica ističe kako je u svemu ključna umjerenost jer tada ima vrlo malo prostora za nastanak problema.
– Najvažnije je biti umjeren u svemu. Slabljenje srca je vrlo veliki klinički sindrom, koji nastaje kao posljedica bolesti srca, najčešće koronarnih arterija. I to je ono što želimo spriječiti – počinje priču kardiolog.
Također otkriva da je tjelesna aktivnost važna te da svaka jača srce.
– Sve aktivnosti tijekom dana se zbrajaju. Nikada ne izlazim iz kuće ako nemam 20 minuta vježbi koje predstavljaju nekakvu modifikaciju koju smo radili u školi švedskih vježbi, to su najnormalnije vježbe, ruke, kukovi, vrat, sklekovi, zgibovi, trbušnjaci. To je jedno, ali nije dovoljno. Tih čarobnih 7500 koraka, sve se računa, uzbrdo, nizbrdo. Pazite, 7500 koraka je pola sata. Ono što je dokazano jest da su pozitivne posljedice tjelesne aktivnosti nemjerljive, čak i za one koji pate od srčanog zastoja. Kao jednu od najvažnijih preporuka naveli smo da svi bolesnici sa zatajenjem srca, osim onih koji su vezani za krevet, trebaju imati određenu razinu tjelesne aktivnosti – kaže i objašnjava da o osobnom afinitetu ovisi što ćete i koliko biti aktivni, a opet naglašava slabi li išta srce:
– Zapamtite moju prvu rečenicu, sve je umjereno, ako dižete utege kao ludi, a nikada to niste radili, dogodit će vam se ono što se dogodilo dvojici mojih prijatelja, a to je da su umrli. Ljudi su se ženili mladim ženama, željeli su biti isklesani, imali su intenzivne fizičke aktivnosti, jedna je umrla nakon osam mjeseci, druga nakon godinu dana. Obojica su umrla u teretani. Mislim, sve je dobro što nije pretjerano. Moramo znati tko smo, da, stalne kontrole su najvažnije, da se ne dogodi nešto nepredvidivo – pojašnjava.
Upozorava da, ako u obitelji imamo preranu smrt zbog kardiovaskularnih problema, moramo biti oprezniji i ranije obaviti neke pretrage, genetika je od velike važnosti za bolesti srca.
– Posebnu pozornost treba obratiti na povišen krvni tlak. Danas se liječi fantastično, ako se otkrije na vrijeme. Nemojte previše soliti hranu, održavajte tlak između 140 i 90. Nikada ne čekajte da prijeđe granicu. I nemojte mjeriti svaki dan, dva puta tjedno je u redu. Ne ujutro, tada je najveći. Najbolje je oko podneva, odnosno oko šest popodne – savjetuje.
Stres je neizbježan u današnje vrijeme, ali moramo ga naučiti kanalizirati na pravi način.
– Druga emocija je kronični negativni stres za opstanak, ugled, želju za napretkom, dovodi do povećanja tonusa simpatikusa koji ubrzava rad srca i diže tlak ili uzrokuje aritmije, što je vrlo opasno. Srce je savršen organ, ali ako se kontrahira puno više od 60 puta u minuti, životni vijek mu je kraći, ulazi u fazu trošenja.
Prof. dr. Seferović ističe da je postavljanje dijagnoze od najveće važnosti za uspješno liječenje.
Zatajenje srca je izuzetno ozbiljna bolest. Osoba koja ga ima ne može obavljati poslove kao prije, osjećam slabost, loše spavaju, imaju otekline na nogama i trbuhu. Česta je, nije izlječiva, ali se može držati pod kontrolom, postavljanje dijagnoze je najvažnije – zaključio je karidolog.
