Naše tijelo je odgovorno za proizvodnju lipoproteina, vrste proteina. Kada se razina ovog proteina u krvotoku poveća, to značajno povećava vjerojatnost nastanka srčanog udara.
Lipoprotein, poznat kao Lp(a), jedan je od nekoliko proteina odgovornih za prijenos kolesterola kroz krvotok. Osim lipoproteina niske gustoće (LDL) i lipoproteina visoke gustoće (HDL), Lp(a) igra vitalnu ulogu u ovom procesu. Ako je količina Lp(a) u krvotoku visoka, veća je vjerojatnost nakupljanja kolesterola u krvnim žilama. To pak povećava rizik od srčanog ili moždanog udara.
Prema kardiolozima, Lp(a) ima tri primarna sastojka koja povećavaju rizik od razvoja zdravstvenih komplikacija. Početni element je njegov doprinos stvaranju ateroskleroze, gdje se mast i kolesterol postojano nakupljaju unutar arterija.
Drugi element je njegova sposobnost da potakne upalu, što je ključni čimbenik u napredovanju plaka i riziku od srčanog udara. Treći element, koji je također kritičan u nastanku srčanog ili moždanog udara, je da Lp(a) povećava vjerojatnost zgrušavanja, što može rezultirati začepljenjem arterija.
Nakupljanje plaka u arterijama i posljedično smanjenje dotoka krvi u vitalne organe, kao što su srce, mozak, bubrezi i noge, rezultat su “lošeg kolesterola”. Dokazi koji podupiru Lp(a) kao autonomni čimbenik rizika za srčane bolesti su neosporni, kao što je istaknuo dr. Bret Selov, voditelj kardiokirurgije na Jersey Shore University Medical Center u New Yorku, uz tradicionalne čimbenike rizika.
Postavlja se pitanje tko je tu ranjiv ili u opasnosti.
Otprilike jedna petina stanovništva smatra se osjetljivom na Lp(a). Unatoč ovoj značajnoj brojci, rijetko se provodi redovito praćenje ovog proteina u krvotoku.
Prema procjeni dr. Silova, mali dio pojedinaca, manje od jedan posto, aktivno prati razine Lp(a) na dosljednoj osnovi.
Trenutačno se liječnici suočavaju s najvećim izazovom nemogućnosti provjere lipoproteina u krvotoku kao dijela svojih redovitih procjena rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Prema dr. Bradleyu Serveru, kardiologu, procjena rizika od kardiovaskularnih bolesti obično uključuje procjenu faktora kao što su dob, spol, krvni tlak, razina kolesterola i uporaba duhana.
Iako genetika igra ulogu u određivanju razine LDL-a, čimbenici načina života poput prehrane i tjelovježbe imaju značajan utjecaj na ovu vrstu lipoproteina. S druge strane, Lp(a) nije pod utjecajem čimbenika načina života i ne može se kontrolirati promjenama u prehrani ili tjelovježbom.
Prema dr. Serveru, trenutno ne postoji poznato liječenje koje može učinkovito smanjiti razinu Lp(a). Međutim, iako možda nije moguće izravno sniziti Lp(a), postoje drugi poznati čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti koji se mogu smanjiti. Smanjenjem ovih drugih čimbenika rizika, iako rizik od Lp(a) još uvijek postoji, moguće je smanjiti ukupni rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Jednostavan test krvi može odrediti razine Lp(a) kod pojedinca.
Tipično, razine pojedinca ostaju dosljedne tijekom života. Međutim, određeni čimbenici mogu utjecati na te razine, poput menopauze, kao i bolesti štitnjače ili bubrega.
Osobe koje imaju ove probleme zahtijevaju češće preglede u odnosu na standardne godišnje preglede. Osim toga, osobe s obiteljskom poviješću kardiovaskularnih bolesti trebale bi paziti na praćenje razine Lp(a) u krvotoku.
