Vijest o iznenadnoj smrti Aleksandra Kodića, sina proslavljenog harmonikaša Mirka Kodića, ostavila je cijelu zajednicu u šoku i nevjerici. Obdukcijski nalaz pokazao je da je Aleksandrovo srce prestalo funkcionirati dok je spavao, što je javnost ostavilo bez riječi od užasa. Posebno je velika tuga jer se radi o mladoj osobi koja nije imala zdravstvenih problema. Medicinski stručnjaci objašnjavaju da je ovakva iznenadna smrt tijekom sna najčešće povezana s disfunkcijom jednog od tri organa.
Newsweek je intervjuirao dr. Milind Sovani, koja radi kao konzultant za respiratornu medicinu u Nottingham University Hospitals NHS Trust. Prema dr. Sovaniju, smrt tijekom spavanja obično je povezana sa srcem, plućima ili mozgom.Tijekom razdoblja sna, naša sposobnost reagiranja na signale koji bi mogli ukazivati na disfunkciju organa je smanjena.Kardiolog Jack Flyer u intervjuu za The Wall Street Journal (VSJ) objasnio je da bi se, kada bi stajao i doživio pauzu od 10 sekundi u otkucajima srca, srušio, izgubio svijest i silovito udario o tlo, što bi privuklo pažnja. Međutim, tijekom spavanja osoba nije u stanju odgovoriti na vlastite fizičke simptome. 90% iznenadnih i nepredviđenih smrti tijekom spavanja, poznatih kao noćna smrt, uzrokovano je iznenadnim srčanim zastojem (SCA), piše VSJ pozivajući se na Samita Čaga, medicinskog direktora Cedars-Sinai Heart Rhythm Center. Pojedinci koji imaju bolest koronarne arterije, povećano srce ili nepravilan rad srca (što se naziva ventrikularna fibrilacija) su osjetljiviji na SCA.
Pojava SCA (iznenadnog srčanog zastoja) obilježena je naglim prestankom rada srca, uzrokujući nedostatak protoka krvi u vitalnim organima, što može rezultirati smrtnim ishodom ako se ne postupi odmah. Statistika otkriva da se 22% ovih incidenata događa u satima između 22 sata navečer i 6 ujutro.Do zastoja srca dolazi kada dođe do poremećaja u električnom sustavu srca, što dovodi do prestanka njegove funkcije. To rezultira nesposobnošću srca da osigura potrebnu krv i hranjive tvari tijelu, uključujući mozak i druge vitalne organe. Bez dovoljno kisika, koji je vitalan za održavanje života, ti organi ne mogu pravilno funkcionirati. Važno je napomenuti da zastoj srca nije sinonim za srčani udar, koji je posljedica iznenadnog začepljenja krvnih žila masnim naslagama ili trombom.
Brzo prepoznavanje srčanog zastoja i hitna provedba kardiopulmonalne reanimacije presudni su čimbenici preživljavanja bolesnika. Poznata je činjenica da ako mozak ostane bez dovoljno kisika pet minuta, to rezultira nepovratnim oštećenjem mozga. Kada se kardiopulmonalna reanimacija primijeni odmah izvan bolničkog okruženja, vjerojatnost preživljavanja srčanog zastoja je udvostručena. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti u Sjedinjenim Državama utvrdili su da su starije osobe i muškarci izloženi najvećem riziku od iznenadnog srčanog zastoja.Zastoj srca često nije popraćen simptomima u gotovo polovice svih pacijenata. Neki pacijenti mogu osjetiti vrtoglavicu ili palpitacije. Jedan od izazova ovog stanja je to što se može iznenada pojaviti kao prvi simptom. Pojedinci koji imaju popratne bolesti ponekad mogu osjetiti simptome kao što su ubrzani otkucaji srca i otežano disanje.U slučaju neočekivanog srčanog zastoja, tipično je da osoba doživi gubitak svijesti i poteškoće s disanjem.Redoviti preventivni pregledi ključni su za procjenu općeg tjelesnog stanja. Osobito je važno da osobe koje imaju povijest kardiovaskularnih problema i imaju simptome kao što su bol u prsima i otežano disanje obavezno dođu na ove preglede.
