Sa dolaskom proljeća i toplijeg vremena ljudi sve više vremena provode na izletima, u šetnjama, parkovima, šumama i drugim prirodnim područjima. Upravo u tom periodu dolazi do povećane aktivnosti krpelja – sitnih parazita koji se hrane krvlju ljudi i životinja, a koji mogu prenijeti različite zarazne bolesti. Među njima je najpoznatija Lajmska bolest, ali postoje i druge infekcije koje mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Iako svaki ugriz krpelja ne znači da će osoba oboljeti, veoma je važno znati kako pravilno postupiti nakon ujeda, kada je potrebno javiti se ljekaru i kako se zaštititi tokom boravka u prirodi.
Prema riječima Sanel Hrkić iz Bolnica Medicana Sarajevo, najvažnije je da se krpelj ukloni što prije nakon što se primijeti na tijelu. Što kraće ostane pričvršćen za kožu, manja je vjerovatnoća da će prenijeti bakterije ili druge uzročnike bolesti. Kod Lajmske bolesti bakterija se obično ne prenosi odmah nakon ugriza, nego tek nakon određenog vremena tokom kojeg se krpelj hrani. Upravo zbog toga pravovremeno uklanjanje značajno smanjuje rizik od infekcije.
U većini slučajeva krpelj se može ukloniti kod kuće, posebno ako je lako dostupan i jasno vidljiv. Za to je najbolje koristiti finu pincetu sa uskim vrhom. Krpelja treba uhvatiti što bliže površini kože, odnosno za njegov usni aparat ili „glavu“, a nikako za tijelo, jer pritiskanje tijela može povećati rizik od izbacivanja infektivnog sadržaja u kožu. Nakon toga potrebno ga je polako i ravnomjerno povlačiti prema gore bez trzanja, uvrtanja ili naglog čupanja. Cilj je da se odstrani cijeli krpelj zajedno sa dijelovima kojima je pričvršćen za kožu.
Dr. Hrkić naglašava da ljudi često prave greške pokušavajući ukloniti krpelja različitim nepravilnim metodama. Mnogi ga mažu uljem, alkoholom, lakom za nokte, benzinom ili drugim sredstvima u pokušaju da ga „uguše“, dok neki koriste toplotu poput šibice ili žara. Takvi postupci nisu preporučljivi jer mogu izazvati dodatno izlučivanje sadržaja iz krpelja i povećati mogućnost infekcije. Najsigurniji pristup je brzo i pravilno mehaničko uklanjanje uz minimalno manipulacije.
Nakon što se krpelj ukloni, mjesto uboda potrebno je dezinfikovati alkoholom, jodom ili drugim antiseptikom. Ukoliko dio krpelja ostane u koži, ne treba agresivno pokušavati njegovo odstranjivanje iglama ili sličnim predmetima, jer to može izazvati dodatnu iritaciju ili infekciju kože. U većini slučajeva organizam će sam eliminisati preostali dio, ali mjesto uboda treba pratiti narednih dana.
Ljekarsku pomoć potrebno je potražiti u određenim situacijama. To se posebno odnosi na slučajeve kada se krpelj nalazi na osjetljivim ili teško dostupnim dijelovima tijela poput vlasišta, uha ili genitalne regije, kada je došlo do pucanja krpelja tokom uklanjanja, kao i kod male djece, starijih osoba ili osoba oslabljenog imuniteta. Također, pregled je potreban ako se razvije crvenilo, otok, jaka bol ili alergijska reakcija na mjestu ugriza.
Kada je riječ o antibioticima, stručnjaci ističu da oni nisu potrebni nakon svakog ugriza krpelja. U najvećem broju slučajeva preventivna terapija se ne preporučuje, naročito ako je krpelj uklonjen u prvih 24 sata. Nepotrebna upotreba antibiotika može dovesti do nuspojava i povećati otpornost bakterija na lijekove. Ipak, postoje određene situacije kada ljekar može preporučiti preventivnu terapiju, na primjer ako je krpelj bio pričvršćen više od 36 sati, ako je uklonjen unutar 72 sata od uočavanja i ako je osoba boravila u području gdje je Lajmska bolest češća.
Nakon ugriza veoma je važno pratiti zdravstveno stanje najmanje mjesec dana. Najpoznatiji rani simptom Lajmske bolesti jeste pojava crvenila koje se postepeno širi oko mjesta ugriza. To crvenilo često ima izgled mete – svjetliji centar okružen crvenim prstenom. Međutim, infekcija može biti praćena i drugim simptomima poput temperature, umora, malaksalosti, bolova u mišićima i zglobovima, glavobolje ili ukočenog vrata.
Posebnu pažnju treba obratiti na ozbiljnije simptome kao što su jaka glavobolja, smetnje vida, vrtoglavica, trnjenje ruku i nogu, slabost ekstremiteta, poremećaj ravnoteže, bolovi u grudima ili lupanje srca. Takvi simptomi mogu ukazivati na širenje infekcije ili druge bolesti koje prenose krpelji i tada je neophodno što prije javiti se ljekaru.
Najbolji način zaštite i dalje ostaje prevencija. Tokom boravka u prirodi preporučuje se nošenje duge odjeće i zatvorene obuće, uvlačenje nogavica u čarape te biranje svijetle odjeće na kojoj se krpelji lakše mogu primijetiti. Također se savjetuje izbjegavanje hodanja kroz visoku travu i gusto rastinje, kao i sjedenje direktno na zemlji ili travi.
Dodatnu zaštitu pružaju repelenti koji odbijaju krpelje. Preparati sa DEET-om ili ikaridinom mogu se nanositi na kožu, dok se sredstva sa permetrinom koriste za tretiranje odjeće i obuće. Nakon svakog boravka u prirodi preporučuje se detaljan pregled tijela, odjeće i kose kako bi se eventualni krpelj uklonio na vrijeme.
Važno je ne zaboraviti ni kućne ljubimce, jer psi i mačke mogu unijeti krpelje u dom. Zbog toga veterinari preporučuju redovnu antiparazitsku zaštitu životinja i pregled njihove dlake nakon šetnje.
Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji vakcina koja se preporučuje osobama koje često borave u prirodi ili rade u područjima gdje je ova bolest češća. To se posebno odnosi na planinare, lovce, šumske radnike i druge osobe koje mnogo vremena provode u šumama i područjima obraslim vegetacijom.
Iako ugriz krpelja u većini slučajeva neće dovesti do ozbiljnih posljedica, važno je reagovati smireno, pravilno ukloniti krpelja i pratiti eventualne simptome. Pravovremena reakcija i dobra prevencija predstavljaju najbolju zaštitu od bolesti koje krpelji mogu prenijeti.
