Najveća epidemija afričke svinjske kuge u Srbiji zabrinula je Milana Gavrilovića, mještanina sela Goričani kod Čačka. Bolest, koja je zarazna isključivo među svinjama i ne pogađa ljude, dokumentirana je u susjednim mjestima Mrčajevcima i Zablaću, petnaestak kilometara udaljenim od mjesta gdje se nalazi Gavrilović. Unatoč činjenici da je njegova stoka i dalje dobrog zdravlja i da u njegovoj zajednici nisu zabilježeni slučajevi bolesti, potražnja za njegovim životinjama znatno je smanjena. Ovo smanjenje potražnje značajno je utjecalo na njegov primarni izvor prihoda.
“Nemoguće je da ne osjećam strah!” – kazao je govornik za medije nešto ranije ove godine. Prema farmeru s kojim su razgovarali mediji, obim zaraženog područja dvostruko je veći nego ranije a i razlike od normalne cijene su očigledne zbog njegove neprikladnosti za korištenje. Osim toga, uzgajivač je odgovoran i za prehranu svojih deset krmača i oko 300 prasadi, za što je potrebna dnevna nabavka koncentrata od 10.000 dinara. Ovaj trošak je neophodan za uspješan uzgoj i prodaju njegove stoke.
Lokalni dužnosnici objavili su da je početkom ove godine na cijelom području Čačka proglašena epidemija afričke svinjske kuge. Iako afrička svinjska kuga nije opasna za ljude, poznato je da uzrokuje bolest i kod divljih i domaćih svinja i drugih životinja diljem Europe. Do 8. kolovoza u cijeloj Srbiji bilo je ukupno 1715 potvrđenih slučajeva nespecificirane bolesti. Ti su slučajevi identificirani u više od 1340 različitih farmi diljem zemlje. Tijekom 2023. godine zabilježeni su brojni slučajevi bolesti u različitim regijama. Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Njemačka, Italija, Grčka i Sjeverna Makedonija bile su među zemljama u kojima je dijagnosticirana bolest. Osim toga, oboljele su i divlje svinje u Mađarskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj, pri čemu je značajan broj mjesta prijavio slučajeve zaraze.
Prijenos ove bolesti događa se na različite načine. Izravni kontakt između zaraženih i nezaraženih svinja uobičajen je način širenja. Osim toga, bolest se može prenijeti i konzumacijom zaraženih ostataka hrane. Konačno, načini prijevoza kao što su kamioni i traktori također mogu pridonijeti širenju ove bolesti. Virus ima sposobnost postojati na leševima preminulih ili ubijenih stvorenja, kao i na glodavcima i člankonošcima. Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) izvješćuje da se jednom zaražena ova bolest može pokazati kobnom za domaćina u roku od nekoliko dana, a zabilježena je stopa smrtnosti od 100 posto.
Afrička svinjska kuga vrlo je smrtonosna bolest koja pogađa sve svinje. Iako je mogu prenijeti ljudi, bolest ih ne pogađa. Miroslav Valčić, koji radi na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, tvrdi da se regulacija termički neobrađene robe, pa tako i kobasica, u Srbiji ne provodi uvijek. Prema riječima srpskog profesora s kojim je razgovarao BBC, nužno je provoditi strogu kontrolu nad svim artiklima vezanim uz svinjsko meso, a istovremeno osigurati da farmeri, bez obzira na veličinu farmi, daju prioritet mjerama biosigurnosti. S obzirom na to da nema dostupnih cjepiva ili tretmana za bolest, jedina metoda sprječavanja njezinog prijenosa je usmrćivanje živih životinja i naknadno zbrinjavanje njihovih ostataka kroz proces spaljivanja za koji se kaže da je bezopasan.
Samo u Srbiji je zbog epidemije uspavano najmanje 20.000 svinja, a pogođene farme su sanirane. Dokumentirano je da se zaraza proširila u 32 općine, zahvativši gotovo polovicu okruga, među kojima je i Grad Beograd. Srbija je bila svjedok najvećeg utjecaja ovog fenomena u protekle četiri godine otkako se pojavio. Prema riječima Nenada Budimovića, predstavnika Privredne komore Srbije, proglašenje zaraze u okrugu varira ovisno o broju slučajeva. Bilo da postoji samo jedan slučaj ili stotinu i jedan slučaj, protokol se uvelike razlikuje od slučaja kada je prisutno tisuću zaraženih životinja.
Prema riječima veterinara i tajnika Stočarske udruge s kojima je razgovarao BBC na srpskom jeziku, postupci koji se primjenjuju u Srbiji su u skladu s onima koji se primjenjuju u cijelom svijetu. Izgrađeni su u skladu sa smjernicama i standardima koje su postavile međunarodne i kontinentalne organizacije posvećene zaštiti dobrobiti životinja. Budimović tvrdi da su pojedinci dužni svaku bolesnu ili uginulu životinju prijaviti veterinarskoj inspekciji i tu prestaje njihova nadležnost. Kako su navela nadležna tijela, primarne poduzete radnje uključuju izradu sveobuhvatnog popisa svih svinja na farmama, provedbu sustava označavanja, praćenje zdravstvenog stanja domaćih i divljih svinja te primjena dijagnostičkih mjera. Provode se i daljnje mjere kontrole, uključujući ograničenja i zabrane prijevoza i premještanja živih svinja i svinjskog mesa iz područja u karanteni.
Ako pojedinac ili čak neljudska životinja, kao što je pas ili mačka, nenamjerno konzumira kontaminirano meso, neće doći do štetnih učinaka. Meso koje je zaraženo infekcijom postaje neprikladno za ljudsku prehranu zbog strogih propisa koji vrijede u prehrambenom lancu. Prema Valčićevim riječima, čak i ako se ide izravno kod farmera po svinju, nema garancija jer bi svinja mogla nositi infekciju koju je dobila pri ulasku u Srbiju. Prema riječima Vesne Milićević, voditeljice odjela za virusologiju Znanstvenog instituta za veterinarstvo Srbije, ljudi nisu u opasnosti od zaraze virusom, čak i ako je životinja u fazi inkubacije i nema vidljivih simptoma. Kao takvo, meso ostaje potpuno bezbedno za ljudsku ishranu, kaže Milićević za Telegraf.
Virus afričke svinjske kuge poznat je po svojoj izuzetnoj izdržljivosti; može izdržati do tjedan dana na površinama izvan domaćina, a čak i nekoliko mjeseci ako se čuva u smrznutom mesu. Tvrdnja je posebno relevantna kada se govori o divljim svinjama kojima ističe život tijekom jeseni. Valčić je za BBC objasnio da virus tijekom zime zbog hladnoće ostaje netaknut, učinkovito ga čuvajući u prirodi kao da je u zamrzivaču. Kontrola infekcija goveda odvija se po sličnim principima kao iu borbi protiv epidemije korona virusa. To uključuje ograničavanje izravnog kontakta, odvajanje zaraženih životinja i osiguravanje da se farme održavaju čistim i higijenskim. Jedina razlika je, kaže profesor Valčić, u tome što veterinari imaju ovlasti izvršiti eutanaziju svih životinja oboljelih od infekcije.
