U u nedjelju se očekuje pomak i pad temperature do 15 stupnjeva. Nakon visokih temperatura čini se da nam ipak stiže jesen. Promjene vremena mogu imati značajan utjecaj na zdravlje. Institut za javno zdravstvo izvještava da gotovo polovica svjetske populacije pati od zdravstvenih problema uzrokovanih vremenskim uvjetima. Prijelazi između godišnjih doba najvažnija su razdoblja jer su bolesti češće prevladavajuće. Srećom, svi problemi koji nastanu zbog promjena temperature, ionizacije, vlažnosti i tlaka zraka obično nestaju kada se vrijeme stabilizira ili poboljša. Čak su i najmlađi pojedinci osjetljivi na tegobe, dok su stariji posebno osjetljivi na promjene hormona i metabolizma.
Ipak, promjene vremena najviše osjećaju oni s kroničnim bolestima, jer one mogu pojačati njihove simptome. Tijekom naglih vremenskih promjena, kao što su oluje, vjetrovi i kiše, stvaraju se pozitivni ioni koji mogu utjecati na naše tijelo. Biometeorolozi upozoravaju da ti ioni mogu promijeniti lučenje hormona, što dovodi do smanjenja adrenalina i potencijalno uzrokuje depresiju. Zbog toga se može povećati razina serotonina, što dovodi do glavobolje i migrene. Ekstremno niske temperature utječu na stezanje i sužavanje krvnih žila, a ako stanje potraje, može rezultirati čak i srčanim udarom.
Učinci zamućenja nisu ograničeni na vid; također može utjecati na nečiji ciklus spavanja. Najčešće posljedice meteoroloških kolebanja za opću populaciju su osjećaj umora, nagle promjene raspoloženja, poteškoće u koncentraciji, tromost i razdražljivost. Iako ove promjene doživljavaju svi, oni s kroničnim bolestima najviše pate. Promjene vremena utječu na sve, ali osobe s kroničnim bolestima imaju teže simptome. Unatoč redovitom liječenju, manifestacije bolesti se pogoršavaju, a simptomi su izraženiji kod žena u menopauzi. Ukoliko građani osete pojačane reakcije na vremenske promjene, preporučljivo je obratiti se liječniku kako bi se utvrdilo jesu li simptomi povezani s bolešću u razvoju, poručuju iz ZZJZ Leskovac.
Prema riječima dr. Tomislava Kostića, ravnatelja Klinike za kardiovaskularne bolesti KBC-a Niš, djelovanjima bilo kakvih promjena najpodložniji su pacijenti koji imaju kronične bolesti. Također napominje da se ti pacijenti mogu prilagoditi novim okolnostima. Međutim, treba naglasiti da nije svaki pacijent dužan potražiti liječničku pomoć. Prema Kostićevim riječima, nagle promjene vremenskih obrazaca i oscilacije mogu imati značajan utjecaj na osobe s kroničnim bolestima, jer su one osjetljivije i mogu akutnije reagirati na bilo kakve fluktuacije. Iako se tijekom ovih vremenskih promjena mogu pojaviti nespecifični simptomi, nije uvijek potrebno da pacijenti potraže liječničku pomoć. Umjesto toga, preporuča se da pacijenti prate svoje stanje, pridržavaju se redovite terapije, idu na redovne kontrole i prilagođavaju se promjenjivim vremenskim uvjetima. Prema njegovim riječima, od iznimne je važnosti da oni koji boluju od kroničnih bolesti budu oprezni nakon što dobiju infekciju. Kada pojedinac osjeti ponavljajuću, dugotrajnu bol koja ne nestaje, mudro je potražiti liječničku pomoć. U hladnom okruženju krvne žile imaju tendenciju proširenja, što povećava krvni tlak. Bavljenje aktivnostima poput brzog hodanja ili napornog vježbanja dok se borite protiv hladnoće može rezultirati komplikacijama. Molim sve pacijente na oprez i prilagode svoje ponašanje vremenskim prilikama. Dovoljna količina sna, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežen unos esencijalnih vitamina ključ su zdravog načina života.