Kako se oktobar bliži svom kraju, poslednja nedelja u mesecu je obeležena ponjeranjem sata.  Mnogima ovo smeta  remeti im dnevnu rutinu. Nije neuobičajeno da se osjećate malo razdražljivije u nedjelju ujutro, jer početak zimskog računanja vremena može imati ovaj efekat. Konkretno, u 3 sata ujutru u noći sa 28. na 29. oktobar pomerićemo kazaljke na satu za sat vremena unazad. Iako će nam ovo pružiti dodatni sat sna, nekim pojedincima može biti izazovno prilagoditi se ovom pomaku u vremenu.

Oni koji se pridržavaju strogih rasporeda, kao što su metropati i hronični pacijenti, osećaju najveći uticaj promene sata. Međutim, čak i oni sa manje strukturiranim rutinama neizbježno će iskusiti efekte ove tranzicije. Uobičajeni simptomi uključuju poteškoće u koncentraciji, umor, iscrpljenost i glavobolje, a sve to može stvoriti značajan pritisak na tijelo tokom ovog perioda prilagođavanja. Prema rečima dr Ljiljane Velkov, cenjene profesorke anatomije i fiziologije, došlo je do porasta prijava pojedinaca koji imaju zdravstvene probleme usled iznenadnih promena vremena ili sata. Ona naglašava važnost mirnog sna kako bi se tijelo oporavilo i obnovilo.

Razni razlozi nalažu pomeranje sata tokom vikenda, ali najznačajniji je prilagođavanje na vremensku razliku. Nedjeljom se predlaže da se s košnjom počne ranije kako bi se osigurao miran san i pravovremeno buđenje. Iako smo se navikli na ovu praksu, često je zgražamo prvih nekoliko dana. Prilagođavanje se može pokazati kao neugodnost za mnoge i može oduzeti vrijeme. Da biste olakšali prelazak, ključno je konzumirati kafu, dovoljno tečnosti, doručkovati na vreme, konzumirati voće i povrće i baviti se fizičkom aktivnošću tokom celog dana. Prema riječima dr Velkove, potrebno je nekoliko dana da se tijelo privikne na promjenu, ali trajanje može varirati od osobe do osobe. Kako dani postaju kraći, a hladnije noći produžavaju, dostupnost sunčeve svjetlosti će se dramatično smanjiti. Kao rezultat toga, građani će biti značajno pogođeni, a mnogi će se osjećati razdražljivo, tromo ili čak depresivno. Ovo će biti još jedan značajan faktor koji utiče na opštu populaciju.

Stručnjaci sugeriraju da su pojedinci koji rade produženo radno vrijeme izloženi riziku od štetnih posljedica zbog nedovoljnog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Njihov radni raspored možda im ne dozvoljava da uživaju u dnevnom svjetlu nakon posla, što dovodi do negativnog utjecaja na njihovo mentalno blagostanje i bioritmove. Stoga ravnotežu između posla i privatnog života treba dati prioritet zajedno sa metodama za punjenje i oporavak tijela. Promjena godišnjih doba može značajno utjecati na raspoloženje ljudi, što dovodi do fenomena poznatog kao “zimska depresija”. To može uzrokovati poteškoće pri uspavljivanju i druge simptome. Medicinski stručnjaci upozoravaju da nedostatak sna ne samo da slabi imunitet organizma već i narušava ukupnu funkcionalnost. Stres može pogoršati ove simptome, a zdrave navike poput svakodnevnog vježbanja, uravnotežene prehrane i dosljednog liječenja kroničnih bolesti neophodne su za smanjenje nivoa stresa. Da biste ublažili stres, postoji nekoliko jednostavnih praksi koje se mogu primijeniti uz minimalan napor. To uključuje laganu šetnju na otvorenom prije nego što se smjestite za noć i osiguravanje odgovarajuće ventilacije u stambenim prostorima. Također je važno izbjegavati prekasno večeranje, a preporučeni prekid je 19:20, najmanje dva sata prije spavanja. Prema dr Velkovu, pridržavanje ovih zdravih navika može donijeti značajne prednosti kada je u pitanju upravljanje stresom.

U trenutku kada narušimo prirodni ritam našeg tijela, svaki pokret postaje nestabilan. Zbog toga se, zbog stalnog otkucavanja sata, uvijek budimo s drugačijim osjećajem od našeg uobičajenog iskustva. Naša tijela su opremljena specifičnim hormonima koji nas štite od iscrpljenosti; ovi hormoni se nazivaju hormoni spavanja i pomažu nam da se pripremimo za odmor i aktivnost tokom dana. Stoga je potrebno neko vrijeme da se prilagodimo ovim promjenama. Iako se mlađi pojedinci mogu brže prilagoditi, svi će osjetiti posljedice ove promjene. Stručnjaci sugeriraju da nekim ljudima može biti potrebna samo sedmica da se prilagode, dok drugima može biti potrebno dvije do tri sedmice. Oni koji se muče s prilagodbom na zimsku promjenu računanja vremena trebali bi početi sa pripremama sedmicu ili dvije unaprijed, smatraju stručnjaci. Za pojedince je ključno da promijene svoju dnevnu rutinu i cjelokupni način života kako bi se prilagodili ovim novim okolnostima. Kako bi maksimalno iskoristili ograničeno dnevno svjetlo, savjetuje se da ljudi, posebno stariji građani, tokom dana često šetaju. Osim toga, predlaže se da se uključi što više fizičke aktivnosti.