Neki običaji u našem regionu postoje od davnina i na selima posebno ih se ljudi još uvijek pridržavaju. Priča o Redžepu Kastratiju je zadivljujući narativ koji osvetljava albansku praksu ugovorenih brakova. Redžep, koji je rođen u selu blizu Prizrena, odlučio je da se pridržava ovog vjekovnog običaja u svojoj šezdeset prvoj godini. Pošto je sa svojom prethodnom suprugom, koja je tragično preminula 2000. godine, imao dvanaest ćerki, bio je spreman da plati 3.000 evra za svoju novu partnerku. Međutim, na dan vjenčanja ostao je zatečen kada mu je umjesto očekivane tridesetpetogodišnjakinje predstavljena devetnaestogodišnjakinja. Uprkos značajnoj razlici u godinama, hrabro je dočekao novu vezu.
Redžepova priča je nesumnjivo zadivljujuća, jer su on i njegova supruga Valentina bili u braku i dobili sina po imenu Diamant. Međutim, ključno je priznati da su ugovoreni brakovi dominantan običaj u albanskoj kulturi. Nejasno je koliko Rexep trenutno ima unučadi, ali vrijedi spomenuti da je već imao pedesetak unučadi u vrijeme kada mu se rodilo prvo dijete, Diamant. U poslednje vreme primetan je trend rasta albansko-srpskih brakova. Tipično, albanske neveste biraju stariji muškarci koji svoju odluku opravdavaju tvrdnjom da je bolje nego da žive sami.
Trenutno, Albanke mlađe dobi migriraju iz ruralnih u urbana područja, često preferirajući gradski život u odnosu na seoski život. Ovaj trend je doveo do viška neoženjenih muškaraca u srpskim selima. Ipak, potencijalni partneri su sve otvoreniji za brak sa Albankama. Treba imati na umu da je broj žena u Albaniji veći od broja muškaraca, što povećava vjerovatnoću značajnog broja neudatih žena. U Albaniji, ostati neoženjen se doživljava kao sramotnije od sklapanja braka van svoje vere.
Prema rečima Jasne Jojić, poznatog stručnjaka za etnologiju, albanske neveste su se 2005. godine često udavale za Srbe. Kao rezultat toga, ove žene su često putovale u južnu Srbiju kako bi sklopile bračni savez. Istorijski gledano, ruralni regioni Srbije imali su više samaca nego neudatih žena zbog toga što su žene migrirale u gradove. Ipak, kako su sela napredovala i finansijska sigurnost se poboljšavala, sa većim pristupom internetu i višim prihodima, ovaj trend se promijenio. Jojić je istakao da se situacija i dalje razvija.
